Dobio je pozitivne kritike. James Christopher Monger dao mu je četiri zvjezdice od njih pet u recenziji za AllMusic i zaključio je: „Desire's Magic Theatre iznimno je zabavan čak i kad se prepusti krajnostima i posvemašnjem apsurdu. Potvrđuje da su svi [glazbenici] umiješani u njegovo stvaranje nadareni i ni u kojem trenutku ne postaje parodija samog sebe.”[1] Pišući za Metal Injection, Matt Bacon dao mu je devet od deset bodova i napisao je: „Iako Purson katkad padne u zamku veličanja staromodnih [rock-pjesama] i tako vam potiče glad za svježijim mesom, veći dio uratka odlikuje se divnom inovativnošću. Premda pjesme prožimaju poznati zvukovi, Purson je očito pojava za sebe koja uživa u svakoj minuti svojih pjesama.”[2]
U pozitivnoj recenziji za Prog Dom Lawson izjavio je: „To je beskrajno inovativan, nestašan i zanimljiv album čije se pjesme odlikuju pažljivo oblikovanom psihodelijom i teatralnom razmetljivošću. Na drugom [Pursonovu] albumu Cunningham umjetnički spaja utjecaje svojih voljenih šezdesetih i sedamdesetih.”[3] Sputnikmusic mu je dao četiri boda od njih pet i komentirao je: „Objavljen tri godine nakon uspješna debitantskog albuma 'The Circle and the Blue Door', ovo je Pursonov zreliji album koji i dalje pliva u rock n rollu poput svojeg prethodnika. 'Desire's Magic Theatre' najbolje ću opisati tako što ću ga nazvati slojevitom i jarkom hrpom pjesama psihodeličnog rocka. Još bi ga bolje bilo jednostavno nazvati klasičnim Pursonovim albumom.”[4]