Prijeđi na sadržaj

Davor Perinović

Izvor: Wikipedija
Davor Perinović
Rođenje1949.
StrankaHDZ BiH
Zanimanjeortoped
1. predsjednik HDZ-a BiH
18. kolovoza 1990. – 5. rujna 1990.
Prethodnikured osnovan
NasljednikStjepan Kljujić

Davor Perinović (1949.), hrvatski bosanskohercegovački liječnik i osnivač Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine.

Mladost

[uredi | uredi kôd]

Perinović je rođen u Zagrebu 1949. u zgradi u Ulici Bečićeve stube 2, gdje je kasnije bio ured predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana.[1] Njegov djed, Vladimir Perinović, profesor latinskog, izgradio je kuću u Sarajevu na dan uspostave Nezavisne Države Hrvatske. U toj kući Perinović živi danas nakon preseljenja u Sarajevo 1956. Njegov otac je bio liječnik i kao nepodoban je po kazni premješten na rad u Sarajevo 1949., tako je Perinović s majkom živio u Zagrebu sve do 1956. Neprijateljstvo prema komunističkom režimu u Perinoviću se javilo nakon preseljenja u Sarajevo. Kako je naveo, to se dogodilo zbog zabrane prodavanja borova u vrijeme Božića i zbog poginule rodbine supruge u Bleiburškoj tragediji čija tijela nikad nisu pronađena.[1]

Nakon završenog studija medicine, Perinović je jedno vrijeme radio i u NATO-voj bolnici u Zapadnom Berlinu.[1]

Politička djelatnost

[uredi | uredi kôd]

Na politički aganžman nagovorio ga je župnik don Ante Jelić. Perinović se do tada dvoumio između priklanjanja Marku Veselici iz Hrvatske demokratske stranke i Tuđmanu iz Hrvatske demokratske zajednice. Nakon čitanja Glasnika HDZ-a odlučio je pristupiti HDZ-u jer je bio "impresioniran plemenitim idejama njihova pokreta" kako je naveo u pismu u kojem je izrazio želju za pristupanjem. U Zagrebu se susreo s Ivanom Bobetkom, sinom generala Janka Bobetka kojeg je istom prigodom upoznao, a uskoro se sastao i s Tuđmanom. Nakon sastanka s Tuđmanom, Perinović je započeo pripreme osnivanja HDZ-a u Bosni i Hercegovini. Prvi pomagači pri toj zadaći bili su njegovi osobni prijatelji iz župe, Zdenko i Mario Milošević te Nijaz Begić; uskoro se osnivanju pridružio i Pavao Ilić te su ovi ljudi činili korijen HDZ-a u Sarajevu.[1] Po Tuđmanovom savjetu i inzistiranju, Perinović je u rukovodstvo HDZ-a nastojao uključiti što više Muslimana jer je Tuđman tvrdio da "nema Bosne i bosanske politike bez Muslimana".[2] Sastanci su se održavali u Perinovićevoj kući u Kelemovoj ulici. Perinovićeva kuća bila je pod prismotrom milicije, pa su često sastanke održavali i na tavanu, a također mu je prisluškivan i telefon zbog čega su rabili šifrirane poruke.[1] Za sebe je Perinović rekao da je "jedini Srbin predsjednik hrvatske stranke." Svojom izjavom da su "bosanski fratri gori od komunista" narušio je svoj položaj u HDZ-u.[3] Prva konvencija HDZ-a BiH održana je u Skenderiji u Sarajevu 5. rujna 1990. Na toj konvenciji Perinović je smijenjen s mjesta predsjednika HDZ-a BiH nakon samo 19 dana vodstva stranke. Perinović je kasnije putovao i u prvom hrvatskom izaslanstvu u Sjedinjene Države i Kanadu te je tom prilikom upoznao i Gojka Šuška te Josipa Manolića. Perinović je, zajedno s još nekoliko suradnika iz HDZ-a, po nalogu Tuđmana, pomogao i pri osnivanju Stranke demokratske akcije.[1]

Privatni život

[uredi | uredi kôd]

Perinović iz prvog braka s doktoricom oftalmologije Jadrankom Piragić ima kćer Aleksandru, a u drugom braku s medicinskom sestrom Ljubicom je dobio sinove Dalibora i Danijela.[nedostaje izvor]

Nakon rata

[uredi | uredi kôd]

U suradnji s timom ortotičara Otto Bock Sarajevo, Perinović sudjeluje u istraživanjima na području konzervativne ortopedije i ortoze, s naglaskom na tretman skolioze. Problemom skolioze Perinović se bavi već 40 godina u svojoj liječničkoj karijeri. Razvio metodu uzimanja otisaka za individualnu izradu ortoze u korigiranom derotacijskom položaju. Perinovićevom metodom dolazi do korekcije rotacije kralješka i tako utječe na osnovni uzrok nastanka većine skolioza.[4]

Politički stavovi

[uredi | uredi kôd]
»Normalno, kao i svaki čovjek koji ima imalo taštine, bio sam pogođen i pomalo razočaran. Ali bio sam tada i dvadeset godina mlađi. Kada govorimo o Franji Tuđmanu prije dvadeset godina i danas, on je za mene i dalje najozbiljnija politička ličnost koja je obilježila noviju hrvatsku povijest. Naime, prvotno sam iz taštine bio ljut, međutim, te su emocije brzo splasnule. Točno je da se nisam slagao u svim segmentima s dr. Tuđmanom, no tek kasnije sam dobio poruku iz Zagreba da se zanimao za mene. Čak smo se trebali jednom prigodom i sastati, ali do tog susreta nije došlo. Međutim, i danas mislim da je dr. Tuđman bio najbolji predsjednik, bio je autoritet, vizionar i čovjek koji je na čelu hrvatske države bio u teškim vremenima, agresije i rata.«
(Davor Perinović o smjeni s položaja predsjednika HDZ-a BiH, 2. listopada 2010.[1])
»Za mene je i dalje pokojni predsjednik dr. Franjo Tuđman jedini političar koji je imao viziju stvaranja hrvatske države, ali i realnu sliku stanja u BiH, ili bolje rečeno kakva će ona biti za dvadeset godina. [...] Mnogima se ovakav odgovor neće svidjeti, jer su ga mnogi iz ove sredine optuživali i oštro kritizirali. Međutim, on je bio svjestan kakav će danas biti položaj Hrvata u BiH. Mi to danas živimo, i nema dana kada se ne sjetim njega, jer ovo što se danas događa u BiH, on je meni to govorio prije dvadeset godina. Dakako, govorim o odnosima između Hrvata i Bošnjaka, kako na prostoru Federacije, tako i u glavnom gradu, točnije o majorizaciji i nejednakopravnosti Hrvata u cijeloj BiH. To isto mi je govorio i moj pokojni otac, ali se ja tada nisam slagao s takvim mišljenjem. Možda sam bio površan, međutim, danas u praksi je sve postalo drukčije pa i taj suživot o kojem se dosta govori zadnjih godina. Puno je bolje biti dobar susjed imati tarabu i znati čije je što, nego biti pod zajedničkim krovom koji stalno prokišnjava. Drugim riječima, dok god Hrvati ne budu imali svoj entitet, u praksi će i dalje biti samo konstitutivni narod koji je majoriziran i nejednakopravan.«
(Davor Perinović, 19. studenog 2012.[5])

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c d e f g Rodio sam se u Zagrebu, u sobi u kojoj je bio prvi ured dr. Tuđmana. Večernji list. 2. listopada 2010. Nepoznati parametar |accessdte= zanemaren (prijedlog zamjene: |access-date=) (pomoć)
  2. Jonjić, Tomislav. Velika Britanija i razbijanje Bosne i Hercegovine
  3. Ivica Lučić: Osobni osvrtaj na razvoj i stanje elita u Bosni i Hercegovini. Status, prosinca 2009. Preuzeto 6. prosinca 2013.
  4. Zlatko Tulić: Derotacijskim korzetom liječe krivu kralješnicu. Večernji list, 10. siječnja 2013. Preuzeto 6. prosinca 2013.
  5. Dr. Perinović: Ravnopravnost Hrvata u BiH kao naroda odavno ne postoji. Dnevnik.ba. 19. studenoga 2012. Pristupljeno 8. rujna 2013. |url-status=dead zahtijeva |archive-url= (pomoć)