Prijeđi na sadržaj

Darijeva vaza

Izvor: Wikipedija
Darijeva vaza u Arheološkom muzeju u Napulju (340.-320. pr. Kr.).

Darijeva vaza poznata je vaza koju je oslikao anonimni apulijski slikar iz Magna Graecia, obično zvan Darijev slikar, najeminentniji predstavnik na kraju "kitnjastog stila" u južnotalijanskom crvenofiguralnom vaznom slikarstvu. Vaza je proizvedena između 340. i 320. godine prije Krista, vjerojatno u velikoj radionici nalik tvornici u grčkom gradu Tarantu (drevni Taras), Magna Graecia, puno prije pada Taranta pod Rimljane 272. godine prije Krista. Važan je dio apulijskog vaznog slikarstva.

"Darijeva vaza" otkrivena je 1851. u blizini Canosa di Puglia i sada je izložena u Museo Archaeologico Nazionale u Napulju (H3253). Ovo djelo, volutni krater, velikih je dimenzija. Visok je 1,3 metra, a opseg mu je 1,93 metra.[1]

Vaza sadrži nekoliko natpisa, poput imenovanja pojedinih figura, ali ima i tematskih naziva (kao što su persai – Perzijanci). Donekle se ti natpisi mogu smatrati "naslovima". Sav raspoloživi prostor na vazi iskorišten je za figuralne prikaze, raspoređene u dva ili tri registra. Pojedine pojedine zone strukturirane su raskošnim ornamentalnim frizovima. Slikar Darije smatra se prvim slikarom koji je u potpunosti iskoristio mogućnosti oslikavanja vaza velikog formata. Njegov crtački stil slovi kao osobito dobar, osobito u pogledu lica, koja često prikazuje u tročetvrtprofilu.

Sadržaj vaze

[uredi | uredi kôd]

Vrat vaze: scene borbe

[uredi | uredi kôd]
Scena borbe između Grka i Perzijanaca, na grlu vaze.

Na vratu vaze prikazane su scene borbe između Grka i Perzijanaca. Općenito se smatra da ove scene predstavljaju borbe između Aleksandra Velikog i Darija III., a ne ranije borbe trupa Darija I. tijekom njegove prve perzijske invazije Grčke.[1]

Gornji sloj: grčki bogovi

[uredi | uredi kôd]
Tri razine na tijelu vaze: grčki bogovi, Darijevo ratno vijeće i prikupljanje poreza.

Iznad Darija stoji niz grčkih bogova: Artemida jaše jelena, Apolon sjedi i drži labuda, Afrodita zajedno s Erosom, Zeus drži krilatu munju, Helada stoji, Atena drži štit, Apate drži dvije baklje, Azija sjedi na oltaru, uz stup koji drži glavu (možda xoanon).[1]

Srednji red: Darije i njegov dvor

[uredi | uredi kôd]

Darije I je prikazan kako sjedi, nosi dugu, kitnjastu halju s rukavima i visoki perzijski šešir. Tjelesni stražar stoji iza njega, dok Darije sluša alegoriju perzijskog naroda, naređujući mu da ne napada Grke.[2][3] Darius bi također mogao jednostavno slušati glasnika.[4] Kserkso I., još uvijek princ, navodno je predstavljen, drugi s desna. Čini se da je scena audijencije koju je organizirao ahemenidski vladar bila prilično konvencionalna, a također se pojavljuje na sličan način u frizu na grobnici likijskog vladara Arbinasa.[4]

Donja razina: prikupljanje poreza

[uredi | uredi kôd]
Izračuni poreznika na njegovom abakusu.

Sakupljač poreza, kraljevski rizničar, viđen je kako prima uplate od raznih pokorenih naroda, čiji predstavnici čuče pred njim.[5] Na stolu je postavljena tablica za računanje daska za računanje ili abax, koja se koristi za komplicirana izračunavanja), s nizom malih kamenčića ili brojača ispred grčkih brojeva za računanje velikih brojeva.[6][5][2] Simbol "O" pojavljuje se u tablici izračuna, beotski simbol za obol ili malu jedinicu.[5] Upotreba kamenčića na ploči za izračune ilustrirana je sve do modernih vremena činjenicom da je calx "kamenčić" na latinskom, što je etimološki korijen riječi "kalkulacija".[2]

Ploča sadrži slova M (= 10.000), Ψ (beotski za 1.000), H (= 100), Δ (= 10) i (=5, ili eventualno simbol jedinice za drahmu).[2][7] Uz svako slovo dodani su bijeli kamenčići koji označavaju broj svake jedinice količine.[2][7] Uz njih se pojavljuju nekadašnji simboli koji su predstavljali grčki novac: obol (beotski simbol O, 1/6 drahme), pola obola (S) i četvrtina obola (T).[7][8] Ovi simboli nalikuju onima koji se nalaze u salaminskom abakusu.[7] Ovdje prikazani broj vjerojatno je 1741 i 4/6 drahmi.[2] Carinik također drži otvoreni diptih (dvolisna voštana ploča) u kojoj se mogu pročitati slova TAΛNTA:H, što vjerojatno znači tal'anta hekaton' ("sto talenata ")..[7][9]

Utjecaji

[uredi | uredi kôd]

Darijeva vaza možda je predstavljala scenu iz grčke drame.[3] Prikaz Darija na njegovoj vazi s imenom vjerojatno potječe u detaljima iz Persae of Phrynikos, zaključio je C. Anti 1952., a Schmidt 1960. ga slijedi. Međutim, Oliver Taplin primjećuje u Pots and Plays, 2007., str. 235-7, jedine snažne naznake tragične reference su sam Darije i starac u plaćenoj odjeći na postolju s natpisom ΠΕΡΣΑΙ, koji bi mogao imati ulogu glasnika. Taplin spekulira da bi se ikonografija tragedije "mogla asimilirati u druge kontekste bez opasnosti od zabune", op. cit. str. 237.

Galerija

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c Long, Charlotte R. 1987. The Twelve Gods of Greece and Rome (engleski). Brill Archive. str. 350. ISBN 9004077162
  2. a b c d e f Menninger, Karl. 2013. Number Words and Number Symbols: A Cultural History of Numbers (engleski). Courier Corporation. str. 315. ISBN 9780486319773
  3. a b Harrison, Thomas. 2009. The Great Empires of the Ancient World (engleski). Getty Publications. str. 109. ISBN 9780892369874
  4. a b Marincola, John. 2012. Greek Notions of the Past in the Archaic and Classical Eras (engleski). Edinburgh University Press. str. 240. ISBN 9780748654666
  5. a b c "Kraljevski rizničar se vidi kako izračunava vrijednost danka koji plaćaju pokoreni narodi, čiji predstavnici čuče pred njim." u Kaplan, Robert. 1999. The Nothing that Is: A Natural History of Zero (engleski). Oxford University Press. str. 37–38. ISBN 9780199880898
  6. Gow, James. 2010. A Short History of Greek Mathematics (engleski). Cambridge University Press. str. 34. ISBN 9781108009034
  7. a b c d e Smith, David E. 1958. History of Mathematics (engleski). Courier Corporation. str. 161. ISBN 9780486204307
  8. McLean, Bradley Hudson. 2002. An Introduction to Greek Epigraphy of the Hellenistic and Roman Periods from Alexander the Great Down to the Reign of Constantine (323 B.C.-A.D. 337) (engleski). University of Michigan Press. str. 61. ISBN 0472112384
  9. Schärlig, Alain. 2001. Compter avec des cailloux: le calcul élémentaire sur l'abaque chez les anciens Grecs. PPUR presses polytechniques. str. 97. ISBN 9782880744533
  10. Williams, Michael R. 1998. A history of computing technology. 2nd ed., 2nd print. izdanje. IEEE Computer Soc.. Los Alamitos, Calif.. str. 56. ISBN 978-0-8186-7739-7

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Margot Schmidt. Der Dareiosmaler und sein Umkreis: Untersuchen zur Spätapulischen Vasenmalerei, Munich: Aschendorff, 1960.
  • Jean-Marc Moret. L'Ilioupersis dans la céramique italiote, les mythes et leur expression figurée au IVe siècle, Institut Suisse de Rome, 1975.
  • Thomas Morard, Horizontalité et verticalité. Le bandeau humain et le bandeau divin chez le Peintre de Darius, Mainz, von Zabern, 2009.
  • Alexandre Cambitoglou, Arthur Dale Trendall. The Red-figured Vases of Apulia, II, Late Apulian, Oxford, 1982: p. 482-522. Bibliography.
  • Christian Aellen, Alexandre Cambitoglou, Jacques Chamay. Le peintre de Darius et son milieu, Vases grecs d'Italie Méridionale, Hellas et Roma, Genf 1986.
  • Arthur Dale Trendall. Rotfigurige Vasen aus Unteritalien und Sizilien. Ein Handbuch. von Zabern, Mainz 1991 (Kulturgeschichte der Antiken Welt Vol. 47), ISBN 3-8053-1111-7 (p. 85-177).
  • Françoise-Hélène Massa-Pairault. Le Peintre de Darius et l'actualité. De la Macédoine à la Grande Grèce, in L'incidenza dell'Antico II: studi in memore di Ettore Lepore, Napoli, 1996.
  • Rolf Hurschmann. Dareios-Maler, in Der Neue Pauly Vol. 3 (1997), col. 324.
  • Claude Pouzadoux, Guerre et paix en Peucétie à l'époque d'Alexandre le Molosse (notes sur quelques vases du Peintre de Darius), in Le Canal d'Otrante et la Méditerranée antique et médiévale, colloque organisée à l'Université de Paris X - Nanterre (20-21 novembre 2000), Edipuglia, Bari, 2005.