Džore Palmotić – Wikipedija

Džore Palmotić (Dubrovnik, 1606. – Dubrovnik, 1675.), hrvatski barokni pjesnik i dramatičar.

Potječe iz stare dubrovačke plemićke obitelji Palmotića. Roditelji su mu bili Džore Palmotić i Ora Gradić. Ore i Džive, majka Ivana Gundulića, kćeri su braće Pava i Miha Gradića. Imao je dvojicu braće Junija Džona i Ivana, koji je umro u djetinjstvu.

Slavni ep Christias talijanskog pisca Girolama Vide koji je njegov brat Junije Džono preveo na hrvatski i nazvao Kristijada, Džore je popratio pjesmom. U pjesmi veliča brata. Posvetio ju je kardinalu Francescu Barberiniju koji je bio dekan rimskoga kolegija i posebni zaštitnik Dubrovačke Republike.

Autor je poeme Ero vila plačući nad Leandrom mrtvijem i drame mitske provenijencije Ači i Galatea.

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Marko Dragić: Književnost katoličke obnove i prvoga prosvjetiteljstva (hrvatska barokna književnost) Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. prosinca 2011. (Wayback Machine), fakultetski priručnik, Split, 2006., ISBN 978-953-7395-02-5

v • u Barokni književnici: 16., 17. i 18. stoljeće

Hrvatski barokni književnici	Ivan Gundulić - Ivan Bunić Vučić - Ignjat Đurđević - Stijepan Đurđević - Junije Palmotić - Fran Krsto Frankopan - Petar Zrinski - Katarina Zrinski - Ivan Belostenec - Pavao Ritter Vitezović - Juraj Habdelić - Matija Divković - Bartol Kašić - Petar Kanavelić

Ostali barokni književnici	Luis de Góngora y Argote - Giambattista Marino - Pedro Calderón de la Barca - Torquato Tasso - Lope de Vega

<< Renesansa Prosvjetiteljstvo, Klasicizam >>

v • r • u Hrvatska književnost

Renesansa	Džore Držić – Šiško Menčetić – Dominko Zlatarić – Hanibal Lucić – Dinko Ranjina – Mikša Pelegrinović – Mavro Vetranović – Nikola Nalješković – Marko Marulić – Juraj Šižgorić – Petar Hektorović – Marin Držić – Brne Karnarutić – Petar Zoranić – Jerolim Vidulić – Marin Kaboga – Nikola Dimitrović

Barok	Ivan Gundulić – Ivan Bunić Vučić – Ignjat Đurđević – Stijepan Đurđević – Junije Palmotić – Fran Krsto Frankopan – Petar Zrinski – Katarina Zrinski – Ivan Belostenec – Pavao Ritter Vitezović – Juraj Habdelić – Matija Divković – Bartol Kašić – Petar Kanavelić – Antun Kanižlić – Katarina Patačić

Prosvjetiteljstvo	Matija Antun Reljković – Andrija Kačić Miošić – Filip Grabovac – Matija Petar Katančić – Tituš Brezovački – Vlaho Stulli

Romantizam	Dimitrija Demeter – Ljudevit Gaj – Ivan Mažuranić – Matija Mažuranić – Petar Preradović – Pavao Štoos – Stanko Vraz

Realizam	August Šenoa – Eugen Kumičić – Ante Kovačić – Ksaver Šandor Gjalski – Vjenceslav Novak – Josip Kozarac – Silvije Strahimir Kranjčević – Musa Ćazim Ćatić

Modernizam i postmodernizam	Ivo Vojnović – Antun Gustav Matoš – Vladimir Vidrić – Dragutin Domjanić – Milan Begović – Vladimir Nazor – Janko Polić Kamov – Fran Galović – Vladimir Čerina – Tin Ujević – Miroslav Krleža – Antun Branko Šimić – Ivan Goran Kovačić – Marija Jurić Zagorka – Sida Košutić – Ivo Andrić – Vladan Desnica – Dragutin Tadijanović – Mak Dizdar – Ranko Marinković – Tomislav Ladan – Ivan Aralica – Miro Gavran