Džagričaj
| Džagričaj | |
|---|---|
| rijeka | |
 Rijeka Džagričaj | |
| Položaj | |
| Države | |
| Fizikalne osobine | |
| Duljina | 45 km |
| Površina porječja | 442 km2 |
| Tok rijeke | |
| Izvor | Armenija |
| • Nad. vis. | 2320 m |
| • Koord. | 39°36′52″N 45°18′3″E / 39.61444°N 45.30083°E |
| Ušće | Nahičevančaj, Babečki rajon, Azerbajdžan |
| • Koord. | 39°17′54″N 45°27′6″E / 39.29833°N 45.45167°E |
| Ulijeva se u | Nahičevančaj |
  izvor  ušće Džagričaj na zemljovidu Armenije  | |
Džagričaj, Džahri ili Džahug (armenski jezik: Ճահուկ, azerski: Cəhriçay, ruski: Джагричай, Джахри,[1] Джахуг[2]) je rijeka u Armeniji i Azerbajdžanu. Duga je 45 km. Površina porječja iznosi 442 km2. Desna je pritoka Nahičevančaja. Vodu dobiva od snijega i podzemnih voda. Kraj rijeke se nalazi arheološki lokalitet Kjuljtepe II koji pripada Kura-Araskoj kulturi iz srednjeg i kasnog Brončanog doba, te ranog željeznog doba.[3] 4 kilometara južnije od Kjuljtepea II nalazi se Kjuljtepe I.[1]
- ↑ a b Археология, этнография и фольклористика Кавказа. Новейшие археологические и этнографические исследования на Кавказе : Материалы Международной научной конференции, Mahačkala: ИИАЭ РАН, 2007., str. 221.
- ↑ Историческая география Западного Азербайджана Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. rujna 2019. (Wayback Machine), Baku, 1998., str. 68. – 560.
- ↑ Davud Ağa oğlu Axundov, Архитектура древнего и раннесредневекового Азербайджана, Baku, Азернешр, 1986., str. 181. – 309.
| ||||||||||||