Crvenkasta panjevčica

Crvenkasta panjevčica
Sistematika
Carstvo:	Gljive;
Koljeno:	Basidiomycota;
Razred:	Agaricomycetes;
Red:	Agaricales;
Porodica:	Strophariaceae;
Rod:	Hypholoma;
Vrsta:	H. lateritium; (Schaeff.) P. Kumm.
Dvojno ime
	Hypholoma lateritium;
Sinonimi
	Hypholoma lateritium var. lateritium (Schaeff.) P. Kumm. (1871.); Hypholoma lateritium var. pomposum (Bolton) P. Roux & Guy García (2006.); Hypholoma sublateritium (Fr.) Quél. (1872.); Hypholoma sublateritium f. pomposum (Bolton) Massee (1892.); Hypholoma sublateritium f. sublateritium (Fr.) Quél. (1872.) ; Hypholoma sublateritium f. vulgaris Massee (1892.); Hypholoma sublateritium var. aranoides Raithelh. (1991.); Hypholoma sublateritium var. pomposum (Bolton) Rea (1922.); Hypholoma sublateritium var. schaefferi (Berk. & Broome) Sacc. (1887.); Hypholoma sublateritium var. squamosum (Cooke) Sacc. (1887.); Hypholoma sublateritium var. sublateritium (Fr.) Quél.(1872.);
Baze podataka
	GBIF;
	WD; wikislike; wikigalerija;

Crvenkasta panjevčica (lat. Hypholoma lateritium) je nejestiva gljiva iz porodice strnišnica (Strophariaceae). U Europi se ova gljiva često smatra nejestivom ili čak otrovnom, ali u SAD-u i Japanu očito je popularna jestiva gljiva.^[1]

Opis

Klobuk crvenkaste panjevčice je širok od 4 do 9 centimetara, mesnat, najprije kuglast, kasnije polukuglast i na kraju raširen, gladak, crvenkastoopekaste boje, u sredini tamniji, prema obudu svjetliji, na rubu ostaci zastorka u obliku smeđih dlačica.
Listići su gusti, pomiješani s kraćima, prirasli na stručak, blijedožućkasti, kasnije maslinaste i naposljetku tamnomaslinaste boje.
Stručak je visok od 5 do 11 centimetara, debljine od 0,5 do 1 cm, vitak, cjevasto šupalj, tamnosmeđe boje, prema klobučiću žut, a prema dolje crvenkastoopekast. U gornjem dijelu ostaci zastorka u obliku tamnocrtastog prstenka.
Meso je žućkaste boje, bez svojstvenog mirisa i prilično gorka okusa.
Spore su eliptične, ljubičastosmeđe boje, 6 - 9 x 3 – 4 μm.

Kemijske reakcije

Kožica klobuka i površina stručka sa sumpornom kiselinom H₂SO₄ postanu lagano maslinasti, dok se sa željeznim sulfatom FeSO₄ kora stručka oboji trenutačno tamnozeleno; s kalijevom lužinom stručak odmah postane narančastožut, zatim smeđ.

Stanište

Raste tijekom cijele godine po starim panjevima raznog drveće.

Upotrebljivost

Crvenkasta panjevčica nije jestiva, zbog prilično gorka okusa.^[2]

Sličnosti

Crvenkasta panjevčica raste tijekom cijele godine u krasnim kiticama po starim panjevima. Krasna crvenkastoopekasta boja klobuka odmah je odvaja od otrovne sumporače koja je sumporastožute boje. U Americi raste jedan varijetet koji je jestiv i manje gorak. Hypholoma sublateritium var. permagna naraste izvanredno velika tako da joj klobuk dosegne i do 15 cm širine.

Slike

Izvori

↑ McIlvaine, Charles; Macadam, Robert K. (1973). One Thousand American Fungi. New York: Dover. ISBN 0-486-22782-0.
↑ Romano Božac: "Gljive – morfologija, sistematika, toksikologija", Školska knjiga Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1993.

Vanjske poveznice

	Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Hypholoma lateritium
	Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Hypholoma lateritium

[1] McIlvaine, Charles; Macadam, Robert K. (1973). One Thousand American Fungi. New York: Dover. ISBN 0-486-22782-0.

[2] Romano Božac: "Gljive – morfologija, sistematika, toksikologija", Školska knjiga Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1993.

[1]

[2]