Crkva sv. Jakova Apostola u Dicmu
|
Crkva sv. Jakova Apostola
| |
|---|---|
 | |
| Lokacija | Kraj (Dicmo) |
| Koordinate | 43°37'46.6"N 16°35'37.0"E |
| Arhitekt | Emilio Cicilijani |
| Godina završetka | 1934. |
| Renoviran | 1969. 1984. |
| Religija | rimokatoličanstvo |
| Patron | Sv. Jakov Apostol Sv. Ana |
| Arhitektonski stil | novoromanika |
| Dimenzije | 35 m duga i 17 m široka |
Crkva svetog Jakova Apostola u Dicmu je župna crkva župe Dicmo Donje. Sagrađena je za župnika don Bartola Ganze 1934. godine i pomoćnika don Klementa Tadina, voditelja radova. Stara crkva svetog Jakova nalazila se na groblju. Nije poznata godina njezine gradnje, ali opoznato je da ju je opisao splitski nadbiskup Stjepan Cupilli u izvješću iz 1709. godine kada je obavio vizitaciju župe.[1]
Nova crkva sagrađena je od klesanog kamena na tri lađe u novoromaničkom stilu, ali s neobičnim i impozantnim zvonikom na pročelju.[2] Zvonik je nadograđen za 4,26 metara, a križ na zvoniku visok je 1,80 metara za župnika don Ivana Dragušice 1994. godine. Tom su prigodom u zvonik postavljena nova četiri zvona salivena u Innsbrucku u tvrtki Grassmayer ukupne težine 1650 kg. Crkvu dugu 35 i široku 17 metara, projektirao je arhitekt Emilio Cicilijani. Glavni oltar je u polukružnoj apsidi na kojemu su kipovi sv. Jakova i sv. Ane. Iza oltara su dvije sakristije. Crkvene lađe odijeljene su stupovima i lukovima. U pokrajnim lađama nalaze se oltari Srca Isusova i sv. Ane s kipovima.
Crkva je obnavljana 1969. godine za župnika don Branka Markića, 1984. za župnika don Ante Balića, te za župnika don Ivana Dragušice (1993. – 1999.). Ispred starog glavnog oltara postavljen je novi oltar, a na koru iznad glavnih vrata 1998. godine postavljene su nove Hefererove orgulje nabavljene prilozima vjernika na poticaj župnika don Ivana Dragušice.[3]
- fra Lovre Jazidić (Jazičić) (1703. – 1704.)
- fra Ilija Despotović-Tešija (1777. – 1780.)
...
- fra Bone (Bonaventura) Buljan (1809. – 1811.)
...
- don Ante Katić, župni upravitelj (1851. – 1854.)
- don Mate Bratinčević, župni upravitelj (1855. – 1863.)
...
- don Frane Jerkunica (1893. – 1897.)
- don Ivan Škarica Žikov (1897. – 1906.)
...
- don Bartul Ganza, nestalni župnik (1921. – 1942.)
- don Ante Grgić (1939. – 1940.)
...
- don Stipe Žuro (1992. – 1993.)
- don Ivan Dragušica (1993. – 2000.)
- don Mirko Skejić (2000. – 2002.)
- don Vladimir Strikić (2002.-....); dekan Kliškog dekanata
Blagdan sv.Jakova i Ane (25,26.07) ujedno je dan općine Dicmo, u ta dva dana mnogobrojni vjernici iz čitave Hrvatske prođu kroz crkvu sv. Jakova, na blagdan Gospe od Ružarija koji se po običaju slavi uvijek prvu nedjelju mjeseca listopada i blagdan Srca Isusova također bude mnogobrojnih vjernika iz Dicma i okolnih mjesta. Na blagdan Gospe Lurdske sv.Misa svake godine bude na otvorenome u crkvenome dvorištu, ispred špilje Gospe Lurdske. Sv. Jakovu i Ani se na njihov blagdan tradicionalno u ruke donosi biljka murtela.
Stare deskriptivne matične knjige župe Dicmo Donje nisu sačuvane. Matične knjige rođenih, umrlih i vjenčanih (1825-o.1850) čuvaju se u Državnom arhivu u Zadru, a novije za razdoblje o.1850-o.1900. u Državnom arhivu u Splitu. Parice matičnih knjiga rođenih, vjenčanih i umrlih (1819-1940) čuvaju se u Nadbiskupskom arhivu u Splitu, dok se Stanje duša (lat. Status animarum) čuva u župnom uredu.
Ivan Faulend Heferer izgradio je orgulje za crkvu (op. 263) 1998. godine. Glazbalo ima ovu dispoziciju:
|
|
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Spojevi: II-I, I-P, II-P, Sup II-P, Sub II-I, Sup II-I, Sup II (za 8' i 4' registre).
Kolektivi: P, MF, F, T, 0.
Pomagala: 2 slobodne kombinacije, crescendo (valjak), žaluzije (II. manual), ped. aut., ukidač valjka, ukidač jezičnjaka, ukidač ručne registrature.
Trakture su pneumatske.
-
Pogled na glavni oltar -
Oltar s likom svetog Jakova -
Gospa od Ružarija -
Oltar s likom sv. Ane - suzaštitnice župe Dicmo Donje -
Gospa Lurdska -
Oltar s likom Presvetog Srca Isusova -
Lik svetoga Jakova u župnoj dvorani -
Sveti Jakov s nakitom i murtelom
- Armano, Emin, Orgulje hrvatskih graditelja. Tragom Ladislava Šabana, ITG, Zagreb, 2006. ISBN 953-7168-03-4
- Vidović, Mile, Splitsko-makarska nadbiskupija, župe i ustanove, Crkva u svijetu, Split, 2004. ISBN 953-6151-82-0