Crkva Gospe od Sniga na Dridu
|
Crkva Gospe od Sniga
| |
|---|---|
.jpg) | |
| Lokacija | Marina, kod Trogira |
| Koordinate | 43°31′16.3″N 16°07′23.9″E / 43.521194°N 16.123306°E |
| Godina završetka | 6. stoljeće |
| Renoviran | 2016. |
| Religija | rimokatoličanstvo |
| Patron | Gospa od Sniga |
| Materijal | kamen |
| Dimenzije | 17 x 5,7 metara |
Crkva Gospe od Sniga na Dridu je rimokatolička crkva nalazi se području općine Marine.
Ova je crkva jedno od najvažnijih i najstarijih marijanskih svetišta u dalmaciji, koju pohode hodočasnici iz čitave Dalmacije. Mise se održavaju 5. kolovoza, na blagdan Gospe Snježne, 5. kolovoza i na Uskrsni ponedjeljak kad se obavlja i blagoslov polja.[1]
Crkva se nalazi se brdu Dridu, 1 km sjeveroistočno od Marine. Brdo Drid dominira cijelim okolnim prostorom, a okruženo je okružen poljima i morem. Ima 2 vrha, smještena u pravcu sjeverozapad-jugoistok. Sjeverozapadni Veli vrh je viši, a jugoistočni Mali vrh je niži. Čitavim Dridom dominira crkva Gospe od Sniga na Velom vrhu.[1]
Crkva je pravokutnog oblika, dimenzija otprilike 17 x 5,7 metara, orijentirana u pravcu istok-zapad, s poligonalnom apsidom na istoku.[1] Građena je od pravilnih kamenih blokova, ali različitih veličina, što ukazuje na brojne preinake.[1] Interijerom dominira kameni oltar s likom Boga u kojem je smještena Gospina slika.[1]
Podrobniji članak o temi: Gospa DridskaSlika Gospe Dridske je bila u ovoj je crkvi do oko 1500. godine, kada je, zbog opasnosti od Turaka, presenena na otok Čiovo, gdje se oko nje ubrzo formira svetište u kojemu se smještaju fratri. Svetište prerasta u franjevački samostan sv. Ante na Dridu,[1][2][3] pri čemu je ime samostana temeljeno na imenu prethodne lokacije slike.[3]
Gospa od Sniga se danas štuje na lokalnoj razini, ali u srednjem vijeku je, zbog navodno čudotvorne slike Gospe Dridske, ovo marijansko svetište bilo mnogo značajnije,[3] usporedivo s današnjim štovanjem Gospe Sinjske u Dalmaciji.[3]
Ikona se oko 1600. godine raspala od starosti, pa danas ne znamo njezin izvorni izgled. Pretpostavlja se da datira iz 13. stoljeća, a moguće je da se radi i o starijoj svetinji iz ranokršćanskog doba.[3]
Crkva je podignuta u 6. stoljeću, a postoje indicije da je podignuta nad ranijom građevinom iz 5. i 6. stoljeća, također posvećenoj Mariji,[1] te da se ispod temelja crkve još uvijek nalaze ostaci stare crkve.[3] Takvo bi otkriće dokazalo da je štovanje Bogorodice na Dridu započelo u ranokršćanskom dobu.[3]
Datacija crkve se temelji na konstrukcija luka iznad vrata, jedan natpis u kamenu iz tog perioda i dio ranokršćanskog sarkofaga uzidan u zid crkve s prikazom reljefnog križa.[1] U neposrednoj blizini crkve je i danas funkcionalni bunar, koji se također smješta u ranokršćansko doba.[1]
Crkva je izgrađena u sklopu kasnoantičke i srednjovjekovne utvrde Drid, koja se prvi put u pisanim povijesnim izvorima između 6. i 7. stoljeća navodi pod imenom Dridum.[3]
Dolaskom Hrvata, Drid između 8. i 9. st. postaje središte starohrvatske župe Drid. Hrvati su nakon dolaska zauzeli utvrdu, a s njom i crkvu.[3] moguće je da je crkva pritom bila uništena, međutim jaka kršćanska tradicija na Dridu kod preživjelog romanskog stanovništva imali su utjecaj na širenje kršćanstva kod novopridošlih Hrvata.[3]
Poznati arapski putopisac opisuje Drid u 12. stoljeću:
»To je važan grad među najljepšim i najbranjivijim središtima. Stanovništvo je dalmatinsko, ljudi koji običaju poduzimati duga putovanja posvuda. Također su dobro opskrbljeni brzim brodovima.[1]«Ovaj se kraj u srednjem vijeku naziva Bosiljina i stalno je poprište borbi i sporova između: trogirske komune i biskupa, Trogirana i Šibenčana, Trogirana i Splićana te knezova Bribirskih. Nakon trogirskog kneza Vučine, pripadnika roda Šubića – Bribirskih u 13. stoljeću ugarsko-hrvatski kraljevi teritorij nekadašnje županije i utvrde Drid daruju trogirskoj crkvi od kada postaje i sastavni dio trogirskog teritorija.[1]
Crkva je više puta povišena i produžena, zadržavajući originalni oblik,[2] a o pregrađivanju svjedoči i natpis u kamenu iznad južnih vrata NAČAST G OSNIGA SAGRADU M HRVATI 1935.,[1] a i kameni blokovi različitih veličina.[1]
Crkva je u proljeće 2015., usljed orkanske bure ostala bez krova. Na inicijativu marinskog župnika don Damira Poljaka započinje njezina obnova, a ministarstvo kulture i općina Marina financirali su izradu arhitektonskog snimka i promjenu kompletne krovne konstrukcije.[3] Radovi su završeni 2016. godine.[3]
Oko crkve su sačuvani dijelovi suhozida iz predantičkog doba[2] te ostaci dvije faze gradnje koje spajaju oba vrha: kasnoantičke kule i ranosrednjovjekovni bedem.[1]
Na velikom neobrađenom kamenu, koji se nalazi ispred crkve, nalazi se natpis koji glasi: D(A) O(N) BLAŽENI, T(K)O ME PRIOBERNE, TOME NEĆE BITI MANI, odnosno, Sreća onomu tko će me obrnuti, on ne bi to trebao uzalud činiti.
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Crkva Gospe od Sniga na Dridu |
- Crkva Gospe od Sniga – Drid - galerija slika