Prijeđi na sadržaj

Cisrodnost

Izvor: Wikipedija

Cisrodnost (skraćeno cis, ponekad cisseksualnost) opisuje osobu čiji se rodni identitet podudara sa spolom koji im je dodijeljen pri rođenju, to jest nekoga tko nije transrodna osoba.[1][2][3] Prefiks cis- latinskoga je podrijetla i znači 's ove strane'.

Pojam cisrodnosti skovan je 1994. godine kao antonim transrodnosti, a u rječnike je ušao od 2015. godine kao rezultat promjena u društvenom diskursu o rodu.

Povezani koncepti su cisnormativnost (pretpostavka da je cisrodni identitet poželjniji ili normalan) i cisseksizam (pristranost ili predrasuda koja favorizira cisrodne osobe).

Etimologija[uredi | uredi kôd]

Pojam cisrodnost potječe od prefiksa latinskog podrijetla cis-, što znači 's ove strane', suprotno od trans-, što znači 's druge strane' ili 'preko'. Ova se upotreba može vidjeti u cis i trans razlikovanju u kemiji, cis i trans stranama Golgijeva aparata u staničnoj biologiji, u antičkome rimskom terminu Cisalpinska Galija (tj. 'Galija s ove strane Alpa', za razliku od Transalpinske Galije) i Cisjordan (za razliku od Transjordan).

U pojmu cisrodnosti, cis- opisuje usklađenost rodnog identiteta s dodijeljenim spolom.[4][5]

Marquis Bey navodi da je proto-cisrodni diskurs nastao na njemačkom jeziku 1914. godine, kada je Ernst Burchard uveo cis/trans razlikovanje u seksologiju kontrastirajući cisvestitismus, ili sklonost nošenju rodno odgovarajuće odjeće, [...] s transvestitismusom, ili cross-dressingom.[6][7] Njemački seksolog Volkmar Sigusch upotrijebio je pojam cisseksualan (zissexuell na njemačkom) u svom dvodijelnom članku iz 1991. godine Die Transsexuellen und unser nosomorpher Blick (Transseksualci i naš nosomorfni pogled). Godine 1998. izjavio je da je upravo tada skovao taj pojam.[8]

Cisrodnost je prvi put skovana na engleskom jeziku 1994. godine u grupi Usenet za raspravu o transrodnim temama[9] kada je Dana Defosse, tada studentica diplomskog studija, tražila način da se odnosi na osobe koje nisu transrodne bez marginaliziranja transrodnih osoba ili impliciranja da su transrodne osobe drukčije.[10] U skladu s tim neki trans aktivisti tvrdili su da korištenje pojmova kao što su muškarac ili žena za označavanje cis muškarca ili cis žene pojačava cisnormativnost te da korištenje prefiksa cis- slično kao trans- neutralizira cisnormativne konotacije unutar jezika.

Akademska upotreba[uredi | uredi kôd]

Medicinski akademici upotrebljavaju taj pojam i prepoznali su njegovu važnost u transrodnim studijama od 1990-ih.[11][12][13] Nakon što su pojmovi cisrodan i cisseksualan korišteni u članku iz 2006. godine u časopisu Journal of Lesbian Studies[14] i knjizi Serano iz 2007. godine Whipping Girl,[15] prvi je pojam stekao daljnju popularnost među aktivistima i znanstvenicima koji govore engleski jezik.[16][17] Pojam cisrodan dodan je u Oxford English Dictionary 2015. godine, definiran kao 'osoba čiji osjećaj osobnog identiteta odgovara spolu i rodu dodijeljenom pri rođenju (u kontrastu s transrodnom)'.[18] Perspektive na povijest navode da je od uvrštavanja pojam sve češće u upotrebi.[19]

Društvene mreže[uredi | uredi kôd]

U veljači 2014. godine Facebook je počeo nuditi prilagođene rodne opcije omogućujući korisnicima da se identificiraju s jednim ili više rodnih pojmova s odabranog popisa uključujući cis, cisrodan i druge.[20][21]

Definicije[uredi | uredi kôd]

Sociologinje Kristen Schilt i Laurel Westbrook definiraju cisrodnost kao oznaku za 'osobe koje imaju podudarnost između roda koji im je dodijeljen pri rođenju, njihovih tijela i njihovog osobnog identiteta'.[22] Nekoliko izvedenica uključuju cis muškarac za 'muškarca kojem je pri rođenju dodijeljen muški spol', cis žena za 'ženu kojoj je pri rođenju dodijeljen ženski spol'[23] te cisseksizam i cisseksualna pretpostavka[24] ili cisnormativnost (slično heteronormativnosti).[25][26]

Eli R. Green 2006. godine napisao je da cisrodni se koristi [umjesto popularnijeg rodno normativnog] za označavanje osoba koje se ne identificiraju s raznolikim rodnim iskustvom, bez nametanja postojanja normativnog rodnog izraza.[27]

Julia Serano definirala je cisseksualne osobe kao 'osobe koje nisu transseksualne i koje su uvijek doživljavale svoje mentalne i fizičke spolove kao usklađene', dok je cisrodnost nešto uži pojam za one koji se ne identificiraju kao transrodni (šira kulturna kategorija od kliničkoga transseksualnog).[28] Za Jessicu Cadwallader cisseksualnost je 'način skretanja pozornosti na neobilježenu normu, u odnosu na koju je trans identificiran, u kojoj osoba osjeća da njen rodni identitet odgovara njenom tijelu/spolu'.[29]

Serano također koristi srodni pojam cisseksizam, što je uvjerenje da su rodovi s kojima se identificiraju transseksualci inferiorni ili manje autentični od onih s kojima se identificiraju cisseksualci.[30] Godine 2010. pojam cisrodna privilegija pojavio se u akademskoj literaturi, definiran kao 'skup nezasluženih prednosti koje pojedinci koji se identificiraju kao rod koji im je dodijeljen pri rođenju stječu samo zbog toga što imaju cisrodni identitet'.[31]

Kritike[uredi | uredi kôd]

Dok je namjera pojma bila pozitivno razlikovanje između trans i ne-trans identiteta, pojam je u novije vrijeme suočen s kritikama.

Iz interseksualnih organizacija[uredi | uredi kôd]

Interseksualne osobe rađaju se s atipičnim fizičkim spolnim karakteristikama koje mogu zakomplicirati početno dodjeljivanje spola i dovesti do prisilnoga ili svojevoljnoga medicinskog tretmana.[32][33] Pojam cisrodna može biti zbunjujući u odnosu na osobe s interseksualnim stanjima iako neki interseksualni ljudi rabe taj pojam prema projektu Interact Advocates for Intersex Youth Inter/Act.[34]

Hida Viloria iz Intersex Campaign for Equality primjećuje da, kao osoba rođena s interseksualnim tijelom koja ima nebinarni osjećaj rodnog identiteta koji odgovara njezinu tijelu, smatra sebe i cisrodnom i rodno nekonformirajućom osobom, što su navodno suprotnosti prema definiciji cisrodnost te da to pokazuje da je pojam utemeljen na binarnome spolnom modelu koji ne uzima u obzir postojanje interseksualnih osoba. Viloria također kritizira činjenicu da se pojam spol dodijeljen pri rođenju rabi u jednoj od definicija cisrodnosti bez napomene da se bebe u većem dijelu svijeta odjeljuju na muške ili ženske bez obzira na interseksualni status navodeći da to zamagljuje postojanje interseksualnih beba i postavlja rodni identitet unutar binarnoga modela muškog/ženskog spola koji ne uzima u obzir postojanje rodno nekonformirajućih identiteta koji su usklađeni s natalnim spolom, kao ni rodno uvjetovanu diskriminaciju protiv interseksualnih osoba na temelju natalnih spolnih karakteristika, a ne rodnog identiteta ili izraza, kao što su normalizacijske operacije genitalija kod dojenčadi.[35]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ Schilt, Kristen; Westbrook, Laurel. 2009. Doing Gender, Doing Heteronormativity: 'Gender Normals,' Transgender People, and the Social Maintenance of Heterosexuality. Gender & Society. 23 (4): 440–464
  2. ↑ Bauer, Greta R.; Scheim, Ayden I. 2015. Transgender People in Canada: Stats, Risks, and Protective Factors. Canadian Medical Association Journal. 187 (2): E44–E50
  3. ↑ Stryker, Susan. 2008. Transgender History. Seal Press
  4. ↑ Schilt, Kristen; Westbrook, Laurel. 2009. Doing Gender, Doing Heteronormativity: 'Gender Normals,' Transgender People, and the Social Maintenance of Heterosexuality. Gender & Society. 23 (4): 440–464
  5. ↑ Bauer, Greta R.; Scheim, Ayden I. 2015. Transgender People in Canada: Stats, Risks, and Protective Factors. Canadian Medical Association Journal. 187 (2): E44–E50
  6. ↑ Bey, Marquis. 2014. Proto-cisgender discourse in early 20th century Germany. Journal of Gender Studies. 23 (4): 431–443
  7. ↑ Burchard, Ernst. 1914. Cisvestitismus and Transvestitismus. Archives of Sexual Behavior. 23 (4): 295–310
  8. ↑ Sigusch, Volkmar. 1991. Die Transsexuellen und unser nosomorpher Blick. Journal of Sexual Medicine. 23 (4): 295–310
  9. ↑ Defosse, Dana. 1994. Usenet newsgroup discussion
  10. ↑ Defosse, Dana. 1994. Usenet newsgroup discussion
  11. ↑ Schilt, Kristen; Westbrook, Laurel. 2009. Doing Gender, Doing Heteronormativity: 'Gender Normals,' Transgender People, and the Social Maintenance of Heterosexuality. Gender & Society. 23 (4): 440–464
  12. ↑ Bauer, Greta R.; Scheim, Ayden I. 2015. Transgender People in Canada: Stats, Risks, and Protective Factors. Canadian Medical Association Journal. 187 (2): E44–E50
  13. ↑ Stryker, Susan. 2008. Transgender History. Seal Press
  14. ↑ Schilt, Kristen. 2006. Introduction to the Special Issue: Transgender Studies. Journal of Lesbian Studies. 10 (1/2): 1–14
  15. ↑ Serano, Julia. 2007. Whipping Girl. Seal Press
  16. ↑ Serano, Julia. 2018. Cissexual Privilege
  17. ↑ Serano, Julia. 2007. Whipping Girl. Seal Press
  18. ↑ cisgender, adj. and n. OED Online. Oxford University Press. Prosinac 2015
  19. ↑ Defosse, Dana. 1994. Usenet newsgroup discussion
  20. ↑ Facebook. 2014. Custom Gender Options
  21. ↑ Facebook. 2014. Custom Gender Options
  22. ↑ Schilt, Kristen; Westbrook, Laurel. 2009. Doing Gender, Doing Heteronormativity: 'Gender Normals,' Transgender People, and the Social Maintenance of Heterosexuality. Gender & Society. 23 (4): 440–464
  23. ↑ cis man and cis woman definitions
  24. ↑ Schilt, Kristen. 2006. Introduction to the Special Issue: Transgender Studies. Journal of Lesbian Studies. 10 (1/2): 1–14
  25. ↑ Serano, Julia. 2007. Whipping Girl. Seal Press
  26. ↑ Schilt, Kristen; Westbrook, Laurel. 2009. Doing Gender, Doing Heteronormativity: 'Gender Normals,' Transgender People, and the Social Maintenance of Heterosexuality. Gender & Society. 23 (4): 440–464
  27. ↑ Green, Eli R. 2006. Debating Trans Inclusion in the Feminist Movement. Feminist Studies. 32 (2): 234–245
  28. ↑ Serano, Julia. 2007. Whipping Girl. Seal Press
  29. ↑ Cadwallader, Jessica. 2010. Cissexual Privilege. Hypatia. 25 (3): 619–637
  30. ↑ Serano, Julia. 2007. Whipping Girl. Seal Press
  31. ↑ Green, Eli R. 2010. Cisgender Privilege. Hypatia. 25 (3): 619–637
  32. ↑ Karkazis, Katrina. 2008. Fixing Sex: Intersex, Medical Authority, and Lived Experience. Journal of Gender Studies. 20 (3): 215–232
  33. ↑ Reis, Elizabeth. 2009. Bodies in Doubt: An American History of Intersex. Journal of Gender Studies. 20 (4): 267–283
  34. ↑ Inter/Act Project
  35. ↑ Viloria, Hida. 2017. Intersex Campaign for Equality
v • r • u
lezbijske, gejske, biseksualne i transrodne (LGBT-ovske) teme
kategorija:LGBT
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Cisrodnost&oldid=6968192"