Bradonjice
| Bradonjice | |
|---|---|
 Eubucco bourcierii | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Aves |
| Red: | Piciformes |
| Infrared: | Ramphastides |
| Porodica: | Capitonidae Bonaparte, 1838. |
| Rasprostranjenost | |
 | |
| Rodovi | |
| Baze podataka | |
Bradonjice (lat. Capitonidae) su ptice iz reda djetlovki koje nastanjuju suhe šume Središnje i Južne Amerike. U bliskom su srodstvu s tukanima.
Bradonjice su zdepaste ptice, s kratkim vraom i velikom glavom. Dobili su naziv po "brkovima" koji se nalaze na početku kljuna. Većina vrsta je šarena i živi u tropskim kišnim šumama.[1]
Bradonjice su uglavnom arborealne ptice koje se gnijezde u rupama u drveću koje sami iskopaju; nesu 2-4 jaja. Hrane se voćem i kukcima. Ove ptice nisu selice.
Dok većina vrsta nastanjuje nizinske šume, neke također nastanjuju i planinske i umjerene šume. Većina ih je ograničena na staništa u kojima ima mnogo odumrlog drveća, koje koriste za gniježđenje.
Ishrana bradonjica je mješovita, a voće je njen dominantni dio. Također love i malene životinjice, posebno tijekom gniježđenja. Bradonjice mogu brzo promijeniti ishranu ako je to potrebno: jedu brojne vrste voća, a jedna jedinka može pojesti do 60 različitih vrsta. Također dolaze na plantaže i jedu uzgojeno voće i povrće. Voće jedu cijelo, a kasnije povraćaju neprobavljive dijelove, poput sjemenja (često prije pjevanja). Povraćanje se u gnijezdu rijetko dešava (kao što se dešava kod tukana). Kao i kod njihovih srodnika, za bradonjice se smatra da su važan ekološki faktor i širenju sjemena u tropskim kišnim šumama.
Iako jedu voće, također love i člankonošce, koje kupe s grana i drveća. Jedu mnogo kukaca, uključujući i mrave, bube i moljce; također jedu i stonoge i štipavce, a neke vrste mogu uloviti i malene kralježnjake poput žaba.
Bradonjice imaju malo utjecaja na ljude. Deforestacija može imati štetan utjecaj na bradonjice koji ovise o drveću, a pozitivan na one kojima više odgovara otvoreno stanište.
Tri vrste bradonjica su svrstane kao pod rizikom prema IUCN-u: kolumbijski Capito hypoleucus je ugrožen, a Capito quinticolor je ranjiv; obje vrste imaju relativno malen areal kojem prijeti deforestacija radi pravljenja prostora za poljoprivredu (uzgoj kakaa i marihuane), stočarstvo i rudarstvo. Nedavno otkriveni Capito wallacei iz Perua smatra se ranjivim zbog malene populacije (procijenjeno ispod tisuću ptica) iako njegovo zabačeno stanište nije ugroženo.
Na Floridi su otkrivene fossilne vrste bradonjica iz perioda miocena. Znanstvenici se uglavnom slažu da su najbliži srodnici bradonjica tukani, a da su ove dvije porodice također u srodstvu s djetlićima i medovođama (s kojima formiraju red Piciformes).
Svi bradonjice su prije tretirani kao porodica.[2] Međutim, ovo se pokazalo parafiletično po pitanju tukana; tako su u porodici Capitonidae ostali samo američki bradonjice. Afrički bradonjice (Lybiidae) i azijski bradonjice (Megalaimidae), kao i dvije američke vrste iz porodice Semnornithidae su trenutno izbačeni iz porodice. Alternativno, mnogi tukani koji su evoluirali od zajedničkog pretka s američkim bradonjicama, mogu se svrstati u tradicionalnu porodicu bradonjica. Budući da su razvili mnogo osobina koje su jedinstvene samo za njih, obično se tretiraju kao odvojena porodica.
Porodica: Capitonidae
- ↑ Short, Lester L. 1991. Forshaw, Joseph (ur.). Encyclopaedia of Animals: Birds. Merehurst Press. London. str. 153–154. ISBN 1-85391-186-0
- ↑ LL Short, JFM Horne (2002) Family Capitonidae (barbets). in del Hoyo J., Elliott A. & Christie D.A. (2004) Handbook of the Birds of the World. Volume 7. Jamacars to Woodpeckers Lynx Edicions, Barcelona ISBN 84-87334-37-7
- Snimci Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. ožujka 2010. (Wayback Machine) na Internet Bird Collection
- Zvuci na xeno-canto.org
- Don Roberson's Bird Families of the World