Štipavci
»Škorpioni«, »paravojnu formaciju« i »Škorpioni (paravojna formacija)« preusmjeravaju ovamo. Za druga značenja pogledajte Škorpioni (razdvojba).
| Štipavci | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Arthropoda |
| Potkoljeno: | Chelicerata |
| (nesvrstani) | Arachnomorpha |
| Razred: | Arachnida |
| Red: | Scorpiones C. L. Koch, 1837 |
| Baze podataka | |
Škorpion ili štipavac je red u razredu paučnjaka koji spadaju pod člankonošce.
Tipično za škorpione je da su pokriveni čvrstim oklopom od hitina. Kod glave imaju dva kliješta poput škara, s kojima mogu uhvatiti plijen. Kao i svi paučnjaci, škorpioni imaju 4 para nogu. Stražnji dio je poput repa, koji završava jednim otrovnim žalcem, gdje ima otrovne žlijezde.
Škorpioni spadaju u razred paučnjaka, zajedno s paucima, grinjama. Škorpioni su člankonošci, oni su beskralježnjaci i ime su dobili po člankovitim nogama.
Pripadaju u najkrupnije paukolike životinje, a vjerojatno najstariji – fosili potječu još iz silura. Naseljavaju uglavnom suptropske i tropske predjele, ima ih i u umjerenoj zoni (kod nas ih ima u Primorju). Preko dana miruju sakriveni ispod lišća i kamenja, a noću se aktiviraju u potrazi za hranom. Veličina im se kreće od 13 mm do 25 cm.
Otrov škorpiona je neurotoksičan i kod većine vrsta nije smrtonosan za čovjeka. Međutim, otrov pojedinih vrsta može ugroziti život čovjeka samo ako se u prisutnosti ljudi osjeća ugroženo
