Bukova guba

Bukova guba
Bukova guba
Sistematika
Carstvo:	Fungi
Divizija:	Basidiomycota
Razred:	Agaricomycetes
Red:	Polyporales
Porodica:	Polyporaceae
Rod:	Fomes
Vrsta:	F. fomentarius
Dvojno ime
Fomes fomentarius E. M. Fries (1849.)
Baze podataka
GBIF
wikivrste WD wikislike wikigalerija

Bukova guba, trud ili kresiva guba (lat. Fomes fomentarius), je gljiva iz porodice Polyporaceae.

Opis

Raste na mrtvim ili oslabljenim živim stablima listopadnog drveća, posebno se često sreće na bukvi. Plodonosno tijelo je konzolasto sa svijetlosivom debelom i jakom korom. Čvrsto prianja uz deblo, nije je lako ukloniti. Širine je do 50 cm i debljine do 25 cm. Gornja površina je koncentrično valovita, pokrivena tvrdom korom debljine do 2 mm i smeđe boje. Donja površina (himenij) je sivosmeđkaste boje, mekana je i tamni na dodir. Spore su ovalne bez izraštaja. Ispod kore je mrki dio koji se posebno pripremao i ranije koristio za paljenje vatre pomoću iskre nastale udarcem po komadu kremena. I danas se ponekad koristi u pčelarstvu za stvaranje dima koji smiruje i tjera pčele.

Stanište

Parazitira na trulim stablima bukve, graba, topole.

Ljekovitost

Ova je gljiva od davnine poznata kao ljekovita, spominje je još Hipokrat, te su njene osobine danas i znanstveno istražene i potvrđene. Koristi se i u kineskoj tradicionalnoj medicini a koristila su je i neka sjevernoamerička indijanska plemena.Nađena i kod ledenog čovjeka, koji ju je vjerojatno koristio kao trud za paljenje vatre. Gljiva djeluje imunostimulirajuće i ima protuupalna svojstva, koristi se kod dijabetesa i povišenoga kolesterola, djeluje antivirusno, antibakterijski i antitumoralno, te potiče zacjeljivanje rana.

Sastav

Energetska vrijednost 100g sušene gljive znosi 376 kcal. Na 100g organske tvari prisutno je bjelančevina 15 g, masti 3,5 g (od toga 1,2 g nezasićenih masti), ugljikohidrata 71 g (većina ugljikohidrata potiče od složenih polisaharida kao što su beta-glukani), te 2,1 g minerala. Sadrži vitamine B5 (pantotensku kiselinu) 2,7 mg, vitamin D 1,7 mg, vitamin B3 (niacin) 12,4 mg, B2 (riboflavin) 1,6 mg. Osim toga sadrži bakar 1,3 mg, željezo 13 mg, kalij 760 mg i selenij 14 µg.

Osim beta-glukana, sadrži i sterole ergosterol, fungisteron, isoergosteron kao i fomentarole A, B, C i D. Sa medicinskog aspekta veoma interesantni su i njeni mono-, seskvi- i diterpeni. Sadrži također fomentarnu kiselinu i steril-ester linolne kiseline. Sposobna je sintetizirati male količine prostaglandina iz linolne i arahidoične kiseline.

Dodatna literatura

Knjige

• Hobbs,C.,Medicinal Mushrooms, Summertown 1995.

• Višnevskij, M. Lekarstvene gribi - boljšaja enciklopedija, Moskva 2014.

Časopisi

• Zhang, Y., Xiao, Y., Wang, P., Liu, Q. (2014). Compositions and Anti-Tumor Activity of Pyropolyporus fomentarius Petroleum Ether Fraction in Vitro and in Vivo. PloS One. 9(10).

• Lee, S.O., Lee, M. H., Lee, E.O., Lee, H.J. (2019). Fomes fomentarius Ethanol Extract Inhibition of Cell Growth and Motility Induction of Apoptosis via Targeting AKT in Human Breast Cancer MDA-MB-231 Cells. International Journal of Molecular Sciences. 20(5).

• Gao H.L, Lei, L.S., Yu, Z.G., Chen. N.N., Wu S.G. (2009). Immunomodulatory Effects of Fomes fomentarius Polysaccharides: An Experimental Study in Mice. Journal of Southern Medical University. 29(3).

• Park., Y.M., Kim, I.T., Choi, J.W., Park, K.Y., Lee, J.D., Nam, B.H., Kim, D.G., Lee, J.Y., Lee, K.T. (2004). Anti-inflammatory and Anti-nociceptive Effects of the Methanol Extract of Fomes fomentarius. Biological and Pharmaceutical Bulletin. 27(10).