Branko Bačić
| Branko Bačić | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | 7. lipnja 1959. Dubrovnik |
| Stranka | HDZ |
| Zanimanje | Diplomirani inženjer geodezije |
| Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine | |
| 17. siječnja 2023. – | |
| Potpredsjednik Hrvatske demokratske zajednice | |
| 15. ožujka 2020. – | |
| Predsjednik Kluba zastupnika Hrvatske demokratske zajednice u Hrvatskom saboru | |
| 14. listopada 2016. – 17. siječnja 2023. | |
| Ministar zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva | |
| 29. listopada 2010. – 23. prosinca 2011. | |
| Državni tajnik za more u Ministarstvu mora turizma, prometa i razvitka i Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture | |
| 5. siječnja 2004. – 6. veljače 2010. | |
| Načelnik Općine Blato | |
| 12. travnja 1993. – 5. siječnja 2004. | |
Branko Bačić (Dubrovnik, 7. lipnja 1959.) hrvatski je političar i diplomirani inženjer geodezije, aktualni potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine te potpredsjednik Hrvatske demokratske zajednice. Hrvatski je branitelj. Bivši je predsjednik Kluba zastupnika Hrvatske demokratske zajednice u Hrvatskom saboru, ministar zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, kao i državni tajnik u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka te Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Ujedno je tri puta izabran za načelnika Općine Blato na Korčuli.[1]
Branko Bačić rođen je u Dubrovniku 7. lipnja 1959. godine. Diplomirao je na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1982. godine. Od 1982. do 1993. radio je u Upravi za katastar i geodetske poslove te je bio njen direktor. Kao hrvatski branitelj, sudionik je Domovinskog rata 1991. i 1992. godine na Južnom bojištu. Od 1993. pa do 2004. tri puta je izabran za načelnika Općine Blato na Korčuli.[2]
Na parlamentarnim izborima 2003. godine izabran je za zastupnika u Hrvatski sabor. Ubrzo nakon toga, 5. siječnja 2004. godine, imenovan je državnim tajnikom u Ministarstvu mora, prometa, turizma i razvitka, slijedom čega mandat zastupnika u Hrvatskom saboru stavlja u mirovanje, a prestaje mu i mandat načelnika Općine Blato. Kao državni tajnik, obnašao je dužnost voditelja Stručne radne skupine pri Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka za pregovore sa Stručnom radnom skupinom Bosne i Hercegovine u svrhu rješavanja problema neškodljivog prolaza ispod budućeg mosta kopno – Pelješac, a time i određivanja bitnih elemenata Pelješkog mosta. Sporazum s Bosnom i Hercegovinom potpisao je 7. prosinca 2006. godine u Sarajevu.[3][4] U tom mandatu, zajedno sa suradnicima, inicirao je i realizirao brojne projekte i infrastrukturne investicije na hrvatskoj obali, a najviše se zalagao za kvalitetniji život otočana.[5] U njegovom mandatu državnog tajnika uvedene su vinjete za otočna vozila,[6] noćne linije prema većim otocima,[7] oznaka kvalitete i izvornosti - Hrvatski otočni proizvod,[8] subvencioniranje otočnih poslodavaca[9] i brojni drugi projekti prometne, komunalne i društvene infrastrukture.
Na parlamentarnim izborima 2007., izabran je za zastupnika u Hrvatski sabor. 12. siječnja 2008. godine ponovno je imenovan državnim tajnikom u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. 2010. godine na kratko se vraća u Hrvatski sabor, da bi ubrzo nakon rekonstrukcije Vlade Republike Hrvatske 2010. godine bio imenovan ministrom graditeljstva, prostornog uređenja i zaštite okoliša. U svom mandatu ministra graditeljstva, prostornog uređenja i zaštite okoliša, 2011. godine predložio je, a Hrvatski sabor usvojio, Zakon o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita, koji je zakon i danas najprivlačniji model kupnje stanova za mlade (tzv. Bačićevi stanovi).[10][11][12][13][14] Ujedno, u tom mandatu je inicirao i kreirao, a Hrvatski sabor usvojio, Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama kojim je, uz zakonom propisane uvjete, omogućena legalizacija bespravnih objekata sagrađenih do 21. lipnja 2011. godine.[15][16] Od 2008. do 2011. godine obnašao je i dužnost predsjednika Međunarodne komisije za sliv rijeke Save.[17] Cilj osnivanja Savske komisije je održivo upravljanje vodama sliva, kao i rehabilitacija plovnog puta do Siska.
Na parlamentarnim izborima 2011. godine, ponovno je izabran za zastupnika u Hrvatski sabor kao nositelj kandidacijske liste Hrvatske demokratske zajednice u X. izbornoj jedinici. U tom mandatu obnašao je dužnost predsjednika Odbora za zaštitu okoliša u Hrvatskom saboru.
Na parlamentarnim izborima 2015. godine, četvrti je put izabran za zastupnika u Hrvatski sabor te je u tom kratkom mandatu obnašao dužnost potpredsjednika Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo.
Na izvanrednim parlamentarnim izborima 2016. godine, peti je put izabran za zastupnika u Hrvatski sabor. Nakon konstituiranja Sabora, izabran je za predsjednika Kluba zastupnika Hrvatske demokratske zajednice u Hrvatskom saboru.
Na parlamentarnim izborima 2020. godine, šesti put je izabran za zastupnika u Hrvatski sabor. Nakon konstituiranja Sabora, ponovno je izabran za predsjednika Kluba zastupnika Hrvatske demokratske zajednice u Hrvatskom saboru.
Dana 17. siječnja 2023. izabran je za potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Nedugo nakon stupanja na dužnost, predložio je novi Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije[18][19] te prateći Program mjera[20][21][22] kojim se administrativno rasterećuje proces obnove, poboljšava model samoobnove te se uspostavljaju jasne procedure i prioriteti. Ujedno je predložio Izmjene Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave[23][24] kojim su objedinjena sva tijela koja su do tada provodila obnovu u Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Imenovanjem na dužnost ministra, postao je čelnikom Nacionalnog koordinacijskog tijela zaduženog za koordinaciju procesa obnove zgrada javne namjene i infrastrukture nakon potresa. Kao čelnik navedenog tijela, upravljao je i ubrzao proces obnove, što je rezultiralo potpunom realizacijom sredstava Fonda solidarnosti Europske unije alocirana Republici Hrvatskoj za petrinjski i zagrebački potres u ukupnom iznosu od milijardu i tri milijuna eura.[25][26][27][28] Tijekom njegovog mandata, na njegov prijedlog, financijski je i funkcionalno decentralizirano upravljanje državnom imovinom donošenjem Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske.[29][30] Također je u svom mandatu predložio, a Hrvatski sabor donio, Zakon o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr., kolokvijalno nazvan Zakon o zaštićenim najmoprimcima[31] kojim se rješavaju višedesetljetni suprotstavljeni interesi vlasnika stanova i zaštićenih najmoprimaca na način da će vlasnici stanova dobiti stanove u posjed ili primjerenu naknadu za svoje stanove, a zaštićeni najmoprimci će prvi put u povijesti dobiti zakonsku osnovu za steći pravo vlasništva po povoljnim uvjetima.[32][33][34][35]
Nakon provedenih parlamentarnih izbora 17. travnja 2024. godine, na kojima je bio nositelj liste Hrvatske demokratske zajednice u X. izbornoj jedinici,[36] Hrvatski sabor je 17. svibnja 2024. godine iskazao povjerenje 16. Vladi Republike Hrvatske u okviru koje i dalje obnaša dužnost potpredsjednika Vlade i ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.[37]
Od 2005. godine pet puta je biran za vijećnika u Županijsku skupštinu Dubrovačko-neretvanske županije, a 2009. i 2013. godine nositelj je kandidacijske liste Hrvatske demokratske zajednice za županijsku skupštinu. Zbog obveza u Vladi i Saboru, svoje vijećničke mandate u županijskoj skupštini stavio je u mirovanje.
Član je Hrvatske demokratske zajednice od 1990. godine. U tri navrata biran je za predsjednika Županijskog odbora Hrvatske demokratske zajednice Dubrovačko-neretvanske županije. Od 2008. godine član je predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice, a dužnost Glavnog tajnika Hrvatske demokratske zajednice obavljao je od 2009. do 2012. godine.
Na unutarstranačkim izborima Hrvatske demokratske zajednice, održanim 15. ožujka 2020. godine, po načelu jedan član – jedan glas, izabran je za potpredsjednika Hrvatske demokratske zajednice.[38] Na unutarstranačkim izborima Hrvatske demokratske zajednice održanim 13. srpnja 2024. godine ponovno je izabran za potpredsjednika Hrvatske demokratske zajednice.[39]
Oženjen je i otac dvoje djece. Utemeljitelj je Društva prijatelja “Vino u tradiciji življenja”.[2]
- ↑ Vlada Republike Hrvatske - Branko Bačić. vlada.gov.hr. Pristupljeno 20. kolovoza 2024.
- ↑ a b Branko Bačić. web.archive.org. 4. veljače 2020. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. veljače 2020. Pristupljeno 3. rujna 2024.
- ↑ Sastanak o izgradnji mosta kopno - Pelješac. mmpi.gov.hr. Pristupljeno 3. rujna 2024.
- ↑ PRIJEDLOG REZOLUCIJE O NAČELIMA PROMETNOG POVEZIVANJA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE U FUNKCIJI USPOSTAVE USTAVNOPRAVNE JEDNAKOSTI SVIH GRAĐANA REPUBLIKE HRVATSKE - predlagatelj Klub zastupnika HDZ-a | Hrvatski sabor. www.sabor.hr. Pristupljeno 3. rujna 2024.
- ↑ U 2007. godini Vlada u otoke uložila 1,889 milijardi kuna. mmpi.gov.hr. Pristupljeno 3. rujna 2024.
- ↑ Vozilima na otoke 30 do 50 posto jeftinije. mmpi.gov.hr. Pristupljeno 3. rujna 2024.
- ↑ Predsezona dala odlične turističke rezultate. mint.hr. Pristupljeno 3. rujna 2024.
- ↑ Otočno vijeće: Uvođenje naziva 'hrvatski otočni proizvod'. mmpi.gov.hr. Pristupljeno 3. rujna 2024.
- ↑ KONZUMIRANJE PRAVA PRVOKUPA DRŽAVE NA 98 OTOČIĆA (PDF). Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka. 3. srpnja 2007. Pristupljeno 3. rujna 2024.
- ↑ Vlada Republike Hrvatske - Vlada pomaže kupnju novih stanova. vlada.gov.hr. Pristupljeno 3. rujna 2024.
- ↑ Pomoću subvencija država pokrenula tržište | Novosti | Tržište nekretnina | Nekretnine Hrvatska - RealEstateCroatia.com - Portal za nekretnine u Hrvatskoj. www.realestatecroatia.com. Pristupljeno 3. rujna 2024.
- ↑ Ivana Rimac Lesički. 9. svibnja 2011. Kupi stan, ministar Bačić zna kako... Večernji list. Pristupljeno 3. rujna 2024.
- ↑ Antonio Mandir. 18. srpnja 2011. Planulo 1000 Bačićevih stanova. Večernji list. Pristupljeno 3. rujna 2024.
- ↑ Odobren novac za još 500 Bačićevih stanova – Net.hr. web.archive.org. 4. veljače 2020. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. veljače 2020. Pristupljeno 3. rujna 2024.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
- ↑ Vlada Republike Hrvatske - Vlada o legalizaciji bespravno izgrađenih zgrada. vlada.gov.hr. Pristupljeno 3. rujna 2024.
- ↑ tportal.hr/Hina. 16. lipnja 2011. Bačić obećao jednostavnu legalizaciju 150.000 kuća. tportal.hr. Pristupljeno 3. rujna 2024.
- ↑ Priopćenje za medije: Integrirano ka održivom korištenju vodnih resursa ++ Sava Commission. web.archive.org. 14. veljače 2021. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. veljače 2021. Pristupljeno 3. rujna 2024.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
- ↑ Novi Zakon o obnovi stupio na snagu. mpgi.gov.hr. Pristupljeno 3. rujna 2024.
- ↑ Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije. narodne-novine.nn.hr. Pristupljeno 3. rujna 2024.
- ↑ Odluka o donošenju Programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije. narodne-novine.nn.hr. Pristupljeno 3. rujna 2024.
- ↑ Usvojeni novi propisi s ciljem ubrzanja obnove, novim programom mjera jasno propisana procedura obnove. mpgi.gov.hr. Pristupljeno 3. rujna 2024.
- ↑ Portal Novi list, Hina. 9. ožujka 2023. Usvojen program mjera obnove zgrada, evo što sadrži. Novi list. Pristupljeno 3. rujna 2024.
- ↑ Zakon o izmjenama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave. narodne-novine.nn.hr. Pristupljeno 3. rujna 2024.
- ↑ Bačić: Idući tjedan u javnom savjetovanju izmjene dvaju zakona radi ubrzanja obnove. mpgi.gov.hr. Pristupljeno 3. rujna 2024.
- ↑ Inforegio - Više od milijardu eura iz Fonda solidarnosti EU-a za obnovu nakon potresa u Hrvatskoj. ec.europa.eu. Pristupljeno 3. rujna 2024.
- ↑ Vlada Republike Hrvatske - Iskorišteno 1,45 milijardi eura za obnovu, 45 posto više od ukupne alokacije Fonda solidarnosti. vlada.gov.hr. Pristupljeno 3. rujna 2024.
- ↑ DNEVNIK.hr. 12. lipnja 2023. Povučeni svi novci iz Fonda solidarnosti: "Živnulo je, radi se, obnavlja...". Dnevnik.hr. Pristupljeno 3. rujna 2024.
- ↑ Žarko Ivković. 18. siječnja 2024. Glasujte u anketi: Kome će pripasti titula osobe godine. Večernji list. Pristupljeno 3. rujna 2024.
- ↑ Zakon o izmjenama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave. narodne-novine.nn.hr. Pristupljeno 3. rujna 2024.
- ↑ Vlada uputila Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH u saborsku proceduru. mpgi.gov.hr. Pristupljeno 3. rujna 2024.
- ↑ Zakon o izmjenama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave. narodne-novine.nn.hr. Pristupljeno 3. rujna 2024.
- ↑ Zaštićeni najmoprimci moraju se prijaviti u Registar do 15.srpnja; inače gube pravo. Hrvatska radiotelevizija. 23. svibnja 2024. Pristupljeno 3. rujna 2024.
- ↑ I.V./Hina. 13. lipnja 2023. Rješenje od pola milijarde eura za vlasnike stanova i zaštićene najmoprimce. tportal.hr. Pristupljeno 3. rujna 2024.
- ↑ Prezentiran zakon kojim se rješavaju pitanja zaštićenih najmoprimaca i vlasnika privatnih stanova u kojima su najmoprimci. Državne nekretnine. 24. studenoga 2023. Pristupljeno 3. rujna 2024.
- ↑ Bačić: Balans između interesa vlasnika stanova i zaštićenih najmoprimaca. Portal IUS-INFO, Hina. 24. siječnja 2024. Pristupljeno 3. rujna 2024.
- ↑ Naslovna (PDF). izbori.hr. Pristupljeno 3. rujna 2024.
- ↑ Vlada Republike Hrvatske - Članovi Vlade. vlada.gov.hr. Pristupljeno 20. kolovoza 2024.
- ↑ Vijesti. hdz.hr. Pristupljeno 3. rujna 2024.
- ↑ ODLUKA O KONAČNIM I SLUŽBENIM REZULTATIMA IZBORA ZA PREDSJEDNIKA, ZAMJENIKA PREDSJEDNIKA I POTPREDSJEDNIKE HRVATSKE DEMOKRATSKE ZAJEDNICE (PDF). Hrvatska demokratska zajednica. 15. srpnja 2024. Pristupljeno 3. rujna 2024.
| ||||||||||||||||||||
