Botocudo – Wikipedija

Botocudo (porodica) je porodica indijanskih jezika i plemena iz istočnog Brazila, raspršena u vrijeme kolonizacije Brazila po velikom području današnjih država Espírito Santo, Santa Catarina, Minas Gerais, i Bahia.

Porodica obuhvaća Indijance Aymoré (Aimoré) ili Botocudo, poznati i kao Borun, podijeljenih na više lokalnih skupina pod imenima: Prajé (Pragé; ovi su iz Pernambuca), Takruk-krak (Takrukrak), Crecmum (Krekmún, iz Bahije), Etwét (Ituêto; iz Minas Geraisa), Futi-krak, Gerén (Gueren; iz Bahije), Gut-Craque (Gutucrac; iz Minas Geraisa), Mekmek (iz Minas Geraisa), Minyã Yirúgn (Minhagirun, Minhagiran; iz Espírito Santo), Nakrehê (Naque Erehê, Nacrehe; iz Minas Geraisa i Espirito Santa), Naque-namu, Naque-Nhepe i Naknianuk (Naknyanúk, Nacnhanuc; iz Minas Geraisa).

Sam sebe Botokudi su nazivali imenom Engcraecknung, dok su ih Coropó nazivali Bokayú a Coroadosi Bochorinbaïsshuna.^[1] Ostali nazivi za njih su Abatirá i Avatirá.

Izvori

[uredi | uredi kôd]

↑ Royal Geographical Society (Great Britain)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Ethnologue (16th)

Botocudo

Indijanci : narodi

Aconipa • Adaizan • Alacaluf • Amuzgo • Andoke • Apolista • Arauan • Araukanci • Arawakan • Arikém • Atacamenan • Atalán • Atapaski • Attacapan • Auaké • Auishiri Awetí • Aymaran • Aymore • Baenan • Barbacoan • Beothukan • Boran • Bororoan • Caddoan • Cahuapanan • Caingangan • Calianan • Camacanian • Canichanan • Capixana • Carajan • Cariban • Caririan • Catacaoan • Catembri • Catuquinean • Cayuvava • Chamicura • Chapacuran • Charruan • Chechehet • Chibchan • Chimakuan • Chimarikan • Chimmesyan • Chinantecan • Chinookan • Chiquitoan • Širiana • Chirino • Chitimachan • Chocoan • Cholonan • Chon • Chumashan • Coahuiltecan • Cofán • Comecrudan • Copallén • Copehan • Coran • Costanoan • Cuitlatec • Culli • Cunan • Diaguitan • Erikbaktsá • Esmeralda • Esselenian • Eyak • Fulnio • Gamelas • Gé • Gorgotoqui • Goyatacan • Guahiban • Guamo • Guarauan • Guatoan • Guaycuran • Guaycuruan • Harakmbet • Huamói • Huarian • Huarpean • Huave • Huitotoan • Humaguaka • Iroquoian • Itonama • Jicaquean • Jirajaran • Jivaroan • Jurúna • Kalapooian • Kamsá • Karankawan • Keresan • Kiowan • Kitunahan • Koaia • Koluschan • Kukurá • Kulanapan • Kusan • Kwakiutl • Leco • Lenca • Lorenzan • Lulean • Lutuamian • Machacalian • Mainan • Makú • Makuráp • Manguean • Mariposan • Mascoian • Mataco-Macan • Matanawí • Mawé-Satere • Mayan • Misuluan • Mixe-Zoquean • Mixtecan • Mondé • Moquelumnan • Mosetenan • Movima • Mundurukú • Munichean • Muran • Murato • Muskhogean • Nahuatlan • Natchesan • Natú • Nhambicuaran • Nootkan • Ofayé • Oti • Otomacan • Otomian • Palaihnihan • Pankaruru • Panoan • Pataxó • Paya • Peba-Yagua • Piman • Popolocan • Puelche • Puinavean • Pujunan • Puquinan • Puri-Coroado • Puruborá • Quechuan • Quoratean • Rama • Ramaráma • Sabelan • Salinan • Salishan • Salivan • Serian • Shahaptian • Sastean • Shoshonean • Simacuan • Siouan • Skittagetan • Tacanan • Takilman • Talamancan • Tanoan • Taracahitian • Tarascan • Tarairiú • Taruma • Tequistlatecan • Timotean • Timuquanan • Tiniguan • Tlapanecan • Tonikan • Tonkawan • Totonacan • Trumaian • Tucanoan • Tucuna • Tupari • Tupí-Guaraní • Tusha • Tuyoneiri • Uchean • Uru-Chipaya • Vilelan • Waiilatpuan • Washoan • Weitspekan • Wishoskan • Xincan • Xokó • Xukuru • Yabuti • Yahgan • Yakonan • Yanan • Yaruro • Yukian • Yuman • Yuncan • Yuracaré • Yuri • Yurumanguí • Zamucoan • Zaparoan • Zapotecan • Zunian

v • r • u Gé-Pano-Carib :: Macro-Gé

Bororoan • Botocudo • Caingangan • Camacanian • Carajan • Chiquitoan • Erikbaktsá • Fulnio • Gé • Guató • Machacalian • Malalí • Opayé • Oti • Patashó • Puri-Coroado • Yabuti