Borač (predio)
Borač je predio u gornjem toku Neretve (Gornje Neretve). Prostrano je područje. Dijeli se na Gornji i Donji Borač.[1]
Na padinama Zelengore izvire Neretva i teče uzdužnom dolinom vratolomno strmim vododerinama do utoka Rame. Borač je prvi dio te doline, do sela Uloga. Tu je skup sela. Nalaze se na tromeđi Bosne, Hercegovine i Crne Gore: Luka, Žurovići, Šumići, Bundići, Soderi, Šipovica, Melečići, Sambelići, Počelj, Mjedenik na visini od 900 do 1200 metara.
Pripada sjevernom dijelu nevesinjske župe Uznesenja Blažene Djevice Marije. U Borču je nekad bio bio veći broj Hrvata katolika.[1] Zbog poboljšanih uvjeta bh. katolicima na prijelazu 19. u 20. stoljeće, broj katoličkih vjernika snažno je narastao i u ovom kraju Gornje Neretve pa je katoličke školske djece bilo toliko da se od mjesnoga biskupa tražilo i stalnog kateheta, koji bi ujedno i bio stalni svećenik u ovom kraju.[2] Katolici s područja Borča (Klinja, Ulog, Cerova, Baketa, Boljuni, Obadi, Obalj, Tomišlja, Kladovo Polje) htjeli su sagraditi 1913. crkvu za ovaj dio nevesinjske župe. Mostarsko-duvanjski biskup im je 9. kolovoza te godine izdao dozvolu. Odbor za gradnju čiji su članovi bili ovdašnji katolici predvidio je da crkva bude posvećena sv. Petru. Premda su u međuvremenu blagoslovljeni temelji i građa za crkvu, izbijanje Prvoga svjetskog rata i kasnije nesuglasice s mjesnom vlašću, do daljnjega su odgodile njezinu gradnju.[3] Katolička zajednica bila je toliko brojna da su bez obzira na nepovoljne prilike za katolički puk između dvaju svjetskih ratova 24. siječnja 1929. godine ovdašnji katolici zatražili i utemeljenje zasebne župe u koju bi se ušla sva naselja Borča (Ulog, Klinja, Obalj, Obrnja, Tomišlja, Kladovo Polje, Cerova, Obadi, Baketa, Jablanići, Kovačići, Milarevo...) i mjesto Kalinovik.[4][3][5] Katolici su u Borču u crkvenim zabilješkama registrirani i polovicom 19. stoljeća. Humljaci s 20. stoljeća dosta su naselili po gornjim predjelima nevesinjskog kotara, a posebice po Borču. Tada su sela Donjeg Borča pripadala su uloškoj općini koja je onda postojala, dok su sela Gornjeg Borča pripadala općini Gackom. Hrvata nije bilo u Gornjem Borču, dok su u mnogim selima Donjeg Borča Hrvati živjeli na svojim imanjima.[1] 1934. godine udovoljeno je i odlučeno je da se za katolike ovog dijela nevesinjske župe gradi crkva u Ulogu, iste godine formiran je odbor za prikupljanje milodara i crkva sv. Ane izgrađena je 1937., i 9. rujna iste godine blagoslovljena.[3] Do Drugoga svjetskog rata ovaj su kraj nastavale brojne obitelji Baketa, Bogdanovića, Konjevoda, Marića, Papaca, Previšića, Raguža, Šutala, Vuletića...[4]
Rijeka Neretva od izvora na 1227 metara nadmorske visine sa zapadne strane sedla Gredelj – planine Jabuka, teče kroz Borač u kojem je i selo Ulog. U Borču je dolina ižlijebljena, dubine 500 do 600 metara, nema većih pritoka zbog relativno malog slivnog područja.[6]
- ↑ a b c Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. ožujka 2017. (Wayback Machine) Toni Šarac: Nevesinje i župa Uznesenja Blažene Djevice Marije (6), Hrvati katolici u Donjem Borču i crkva u Ulogu (Župa Nevesinje) . 6. studenoga 2009. (pristupljeno 17. lipnja 2017.)
- ↑ Župa Uznesenja BDM, Nevesinje Toni Šarac: Iz Uloga nova snaga, 26. srpnja 2012. (pristupljeno 23. lipnja 2017.)
- ↑ a b c Župa Uznesenja BDM, Nevesinje Osnovni podatci o župi (pristupljeno 17. lipnja 2017.)
- ↑ a b Crkva na kamenu Župa Nevesinje viđena početkom 2017., 24. veljače 2017. (pristupljeno 17. lipnja 2017.)
- ↑ Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina[neaktivna poveznica] Neke su ubijali, a druge žive bacali u Neretvu, 12. rujna 2005. (pristupljeno 24. lipnja 2017.)
- ↑ (boš.) Udruženje za zaštitu okoline "Zeleni Neretva" Konjic Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. ožujka 2016. (Wayback Machine) Brošura - Gornja Neretva, str. 4 (pristupljeno 17. lipnja 2017.)
- Župa Uznesenja BDM, Nevesinje Stare fotografije Uloga i Borča
- Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina[neaktivna poveznica] Hrvati su nestali iz Borča, 28. srpnja 2004.