Bolivijsko-čileanska granica
Izgled
Bolivija Čile | |
Osobine | |
---|---|
Entiteti | Bolivija Čile |
Duljina | 850 km |
Povijest | |
Formirana | 1825. |
Sadašnje stanje od | 1904. |
Granica Bolivije i Čilea međunarodna je granica u Južnoj Amerikci. Odvaja Boliviju od Čilea duž Cordillera Occidental na zapadnom rubu visoravni Altiplano. U tijeku je spor oko prirode rijeke Silala i načina na koji Čile koristi njezine vode.[1][2][3][4]
Od 2021. granica Bolivije i Čilea glavna je točka ulaska ilegalnih migranata iz Venezuele u Čile.[5] Migrantima u prelasku pomažu krijumčari ljudi.[6] Ilegalna migracija posebno je problematična za čileanski pogranični grad Colchane.[6][7]
Autohtone zajednice Aymara žive s obje strane granice.[8]
- ↑ tierraamerica.net Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. srpnja 2011. (Wayback Machine)
- ↑ Newton, Joshua, "The Disputed Silala River: A Catalyst for Cooperation? " (2007). Water Resources Research Center Conferences. Paper 28. link Accessed 8 April 2011
- ↑ Gabriel Eckstein and Brendan M. Mulligan Water Resources Development, Vol. 27, No. 3, pp. 595-606, September 2011. Posted on SSRN September 1, 2011 link Accessed 8 April 2011
- ↑ Gabriel Eckstein. The Silala Basin: One of the Most Hydropolitically Vulnerable Basins in the World. International Water Law Project Blog link Accessed 8 April 2011
- ↑ González, Carolina; Jaime, Davied. 28. rujna 2021. Crisis migratoria en el norte: El perfil de los extranjeros que han ingresado a Chile este año. Emol (španjolski). Pristupljeno 30. rujna 2021.
- ↑ a b Torres, Cristián. 3. veljače 2021. Una crisis humanitaria desborda a pequeños pueblos del norte de Chile por la masiva llegada de migrantes venezolanos. Infobae (španjolski). Pristupljeno 4. rujna 2021.
- ↑ Alcalde de Colchane por crisis migratoria: "Están ingresando personas con actitud reprochable, invadiendo casas y agrediendo personas". Teletrece (španjolski). Canal 13. 3. veljače 2021. Pristupljeno 20. rujna 2021.
- ↑ Vergara, Jorge Iván; Gundermann, Hans. 2012. Constitution and internal dynamics of the regional identitary in Tarapacá and Los Lagos, Chile. Chungara (španjolski). University of Tarapacá. 44 (1): 115–134. doi:10.4067/s0717-73562012000100009
|
|