Bitka na Vrdima vodila se između Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane za selo Vrdi od 6. rujna do 4. listopada 1993. godine, a završila je hrvatskom pobjedom i očuvanjem sela. ABiH je kasnije ponovo pokušla zauzeti selo u operaciji Neretva '93, ali i taj napad bio je odbijen.[1]
Dana 6. rujna 1993. počeo je žestok napad ABiH-a na HVO u pravcu Vrdi. Napad je bio ka Vrdima, anteni Jelici i ostalim kotama na tom pravcu. Muslimanske postrojbe u napadu bile su odred za posebne namjene Zulfikar (u čijem sastavu su djelovale izvjesne “Handžar-divizija” i Silver Fox), Igmanski vukovi, Bataljon Drežnica. Unatoč početnom prodoru ABiH-a, hrvatske snage su probile zaporku komunikacije ABiH-a, tako da je muslimansko topništvo gađalo po svojim postrojbama. Zbog toga je sva daljnja navođenja paljbe navodio Nihad Bojadžić zbog prepoznatljiva glasa. Oko 15 sati muslimanski su izvori dojavljivali da se primiču Vrdima i da su navodno zauzeli antenu Jelicu i Arapovo brdo te stigli do seoskog groblja. HVO je u borbe uveo pričuve, na što su i muslimanske snage uvele pojačanje. Hrvatski civili bježali su iz sela. Krajem prvog dana bitke ABiH-a se primikla središtu sela. Pripadnici HVO-a kasnije su zaustavili ovaj napad i tako obranili svoje položaje i hrvatsko stanovništvo u Mostaru, a pripadnici ABiH-a u tijeku operacije izvršile su više pokolja civilnog stanovništva i zarobljenih vojnika HVO-a, te su uništavali i pljačkali hrvatsku imovinu. Hrvatske položaje branili su dragovoljci iz Gruda, Širokog Brijega, Tomislavgrada, Konjica… HVO je službeno dobio bitku 4. listopada 1993. godine, ali napadi Armije na mostarskom području nastavili su i se dalje kroz listopad, posebno prema položajima HVO-a u Vrdima.[2][3][4]
ARBiH
HVO