Prijeđi na sadržaj

Bazilika svetog Martina u Sv. Lovreču

Koordinate: 45°10′32″N 13°44′40″E / 45.17560°N 13.74440°E / 45.17560; 13.74440
Izvor: Wikipedija
Bazilika sv. Martina
Pročelje bazilike
Pročelje bazilike
Pročelje bazilike
Lokacija Sv. Lovreč
Država Hrvatska
Koordinate 45°10′32″N 13°44′40″E / 45.17560°N 13.74440°E / 45.17560; 13.74440
Godine izgradnje 11. stoljeće
Renoviran više puta
zadnja obnova polovicom 20. st.
Religija katoličanstvo
Patron sv. Martin
Arhitektonski stil romanika
Bazilika svetog Martina u Sv. Lovreču na zemljovidu Istarske županije
Bazilika sv. Martina
Bazilika sv. Martina
Bazilika svetog Martina u Sv. Lovreču na zemljovidu Istarske županije

Bazilika svetog Martina u Sv. Lovreču, velika trobrodna i troapsidalna bazilika, jedna od najstarijih romaničkih građevina u Istri. Župna crkva, smještena u starogradskoj jezgri Sv. Lovreča. Najveća od svih novoizgrađenih crkvi u 11. stoljeću na istočnom Jadranu.[1] Najveća romanička crkva u Istri.[2] Zadržala je stare proporcije, iako je kroz povijest u više navrata popravljana i obnavljana, zadnji put polovicom 20. st. Na crkvu se s južne strane naslanja gradska lođa. Obližnji zvonik je nastao preuređenjem obrambene kule.

Bazilika sv. Martina svjedoči o karakteristikama ranoromaničke arhitekture u Istri. Ima visoke apside, plitke profilacije trijumfalnoga luka, jedinstven prostor, i velike prozorske otvore zatvorene tranzenama. Kapiteli s dekoracijom akantova lišća imaju najbliže paralele u katedrali u Caorleu, na Lidu u Veneciji, a vezuju se uz radionicu koja radi i u Trstu na crkvi sv. Justa (M. Jurković).[1] Fragmenti fresaka iz sjeverne i južne apside su iz 11. st. i spadaju među najstarije u Istri. Imaju značajke otonske umjetnosti i tipologiju bizantskog sakralnog slikarstva, a autor je vjerojatno sa sjevernoitalskog područja. Novije freske su pod talijanskim utjecajem i datiraju iz 14. stoljeća. Dio njih ponešto prekriva slikarije iz 11. stoljeća. Vrlo malo se vidi uprizorenje legende o sv. Blažu. Svetišnim zidom prevladava u cijelosti lik sv. Pavla.[3]

Fotografije

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Istrapedia M. Jurković: Romanika (pristupljeno 14. studenog 2017.)
  2. Istria Culture, Crkva svetog Martina u Sv. Lovreču (pristupljeno 15. studenog 2017.)
  3. Istrapedia U.: Freske u Svetom Lovreču (pristupljeno 14. studenog 2017.)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]