Basel
 |
Ovaj članak ili jedan njegov dio zahtijeva jezičnu i pravopisnu doradu.Članak treba preurediti u skladu s gramatičkim i/ili pravopisnim pravilima standardnoga hrvatskog jezika. |
Ovo je glavno značenje pojma Basel. Za istoimeni kanton pogledajte Kanton Basel-Stadt.| Grb | |
|---|---|
 | |
| Osnovni podatci | |
| Kanton | Basel-Stadt |
| Jezik | njemački |
| Stanovništvo | 172 120 (2006.) |
| Površina | 22,75 km2 |
| Visina | 260 m |
| Koordinate | 47°34′N 7°36′E / 47.567°N 7.600°E |
| Poštanski broj | 4000 |
| Gradonačelnik | Beat Jans |
| Službena stranica | wwww.basel.ch |
| Karta | |
 | |
Basel (francuski: Bâle, talijanski: Basilea) treći je grad po broju stanovnika u Švicarskoj, drugi po veličini sa širim gradskim područjem.
Grad se nalazi u sjeverozapadnoj Švicarskoj na rijeci Rajni. Poznato je farmaceutsko središte istodobno s razvijenom kemijskom industrijom. Samo mjesto je uz granicu SR Njemačke i Francuske.
Sveučilište u Baselu je najstarije Švicarskoj, utemeljeno je 1460. godine.
Iz Basela potječu: Daniel Bernoulli, Leonhard Euler i Roger Federer.
Prva naselja na području današnjeg Basela nastala su još tijekom prapovijesti. Osnovala su ih keltska plemena, a u kasnijoj povijesti cijelo područje su zaposjeliRimljani i osnovali naselje Augusta Raurica 10 do 20 km od današnjeg centra grada. Pred pad Rimskog Carstva ustalio se naziv Basilea ili Basilia koji se održao do danas.
Početkom srednjeg vijeka kroz taj kraj protutnjalo je mnogo barbarskih plemena, - 917. Grad su razorili Ugari. Od 999. godine naselje došlo pod upravu prinčeva - biskupa, pod njihovom vlašću ostao je sve do pojave protestantizma u 16. stoljeću. U 11. st. počinje izgradnja katedrale, a u sljedećem vijeku izgrađen je most preko Rajne, zahvaljujući kojem je grad postao važan prometni centar i veliko trgovačko čvorište. Sveučilište je osnovano - 1460. kao najstarija švicarska visokoškolska ustanova.
Basel se pridružio Švicarskoj konfederaciji - 1501. Od 1529. i postao jedan od važnijih gradovaprotestanske reformacije, i to onog krila koje je bilo pod velikim utjecajem Jeana Calvina. U to vrijeme grad je postao značajno središte znanosti, umjetnosti i knjigotiska.
Tijekom Francuske revolucije (1789. – 1799.) građani Basela su aktivno sudjelovali u svim događanjima, pa je grad s okolinom 1792. godine pripojen francuskoj marionetskoj - Rauracijskoj republici. Basel je bio dio te republike sve do pada Napoleona 1814. godine. Tad je Basel s okolicom pripojen Švicarskoj konfederaciji, a to stanje ostalo je nepromijenjeno do danas. Zbog velikih nesuglasica sa svojom okolicom, 1833. došlo je do razdvajanja dotadašnjeg kantona Basel na dva nova; Basel-Stadt (sam grad) i Basel-Landschaft (okolica).
Basel je u svjetskim razmjerima značajni centar kemijske i farmaceutske industrije. Velike farmaceutske tvrtke poput Novartisa i Hoffmann-LaRochea imaju sjedište u Baselu. Pored toga Basel je glavni željeznički čvor s jednim od najvećih teretnih željezničkih kolodvora u Europi. Sa svojom brodskom lukom (jedinom u Švicarskoj) Basel je putem rijeke Rajne povezan sa Sjevernim morem. Zračna luka Basel se nalazi na području Francuske i povezana je eksteritorijalnim putem s gradom. Kroz zračnu luku prolazi francusko-švicarska carinska zona.
