Bandiagara
Litice Bandiagare: zemlja Dogona | |
---|---|
Svjetska baština – UNESCO | |
Država | Mali |
Godina uvrštenja | 1989. (13. zasjedanje) |
Vrsta | Mješovito dobro |
Mjerilo | v, vii |
Ugroženost | - |
Poveznica | UNESCO:516 |
Koordinate | 14°21′32″N 3°35′42″W / 14.35889°N 3.59500°W |
Bandiagara je maleni grad u malijskoj pokrajini Mopti, istočno od grada Moptija i oko 63 km od raškršća Sévaré. U gradu obitava oko 25.000 stanovnika iz više etničkih skupina: Dogoni, Fulbe, Bamana i Mandinka. Ime mu na jeziku Dogona znači "velika zdjela" po lokalnim zdjelama za ručavanje, ali i obliku slavnih Bandiagarskih litica.
Prema predaji grad je osnovao Dogonski lovac, Nangabanu Tembély, 1770. godine. God. 1864., nećak i nasljednik velikog vladara Toucouleura El Hadj Umar Talla, Tidiani Tall, je odabrao Bandiagaru za prijestolnicu Toucouleurskog carstva.
Litice Bandiagare su upisane na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Africi kao "jedan od najdojmljivijih afričkih krajolika litica i pješčanih visoravni s prekrasnom dogonskom arhitekturom (kuće, žitnice, oltari, svetišta i toguna, tj. seoske vijećnice)". U ovom području su sačuvane brojne društvene tradicije (maske, festivali, rituali i ceremonije obožavanja predaka) u geološki i arheološki jako značajnom krajoliku.
Litice pješčenjaka se uzdižu oko 500 metara iznad pješčane doline na jugu i imaju duljinu od oko 150 km do planine Hombori Tondo. Ona je svojom visinom od 1.115 m najviši vrh Malija i odatle započinje gorje Grandamia. Litice su većinom naseljene narodom Dogoni koji su zamijenili starija naselja Tellema i Toloya. Tellemi su bili primorani žvijeti u skloništima na liticima, krijući se od Dogona ali i od sezonskih poplava, i tu su ostavili brojna blatna naselja (kao što je selo Kani Bonzon) i slike na stijenama.
Zbog porasta turizma u ovom području izgrađena je novi autoput koji ugrožava lokalnu tradicionalnu kulturu[1]
-
Tržnica Bandiagare -
Toucouleurska kuća iz 19. st. -
Dogonsko selo na liticama Bandiagare -
Dogonsko selo
- ↑ Joan Baxter, Mali: What Price Tourism?, BBC News 16. travnja 2001. (engl.) Posjećeno 24. listopada 2011.
- B.O. Oloruntimeehin, The Segu Tukulor Empire, Humanities Press, New York (1972.) SBN 391002066 (engl.)
- Alex Duval Smith, Mali Plunders its Desert Heritage to Feed Demand for 'Primitive' Art[neaktivna poveznica], The Independent 17. ožujka 2001. (engl.)
- Fotografije na ourplaceworldheritage.com Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. ožujka 2016. (Wayback Machine)
- UNESCO-ov program očuvanja zemljane arhitekture (s popisom zemljanih građevina koja su svjetska baština) (engl.)