Baltijski tjesnac
| Baltijski tjesnac rus. Балтийский пролив , polj. Cieśnina Piławska, njem. Pillauer Tief | |
|---|---|
| Tjesnac | |
 Satelitska fotografija snimljena oko 2000.(Landsat) | |
 | |
| Položaj | |
| Koordinate | 54°38′28″N 19°52′42″E / 54.641111111111°N 19.878333333333°E (WD) |
| Smještaj | Kalinjingradska oblast |
| Spaja | Vislanski zaljev i Baltičko more |
| Razdvaja | Sambijski poluotok i Vislansku prevlaku |
| Države | |
  Baltijski tjesnac Baltijski tjesnac na zemljovidu Kalinjingradske oblasti  | |
Baltijski tjesnac (rus. Балтийский пролив , polj. Cieśnina Piławska, njem. Pillauer Tief) je tjesnac koji omogućuje prolaz iz Baltičkog mora u bočatu Vislansku lagunu, koji se nalazi u Kalinjingradskoj oblasti, Rusija. Izgrađeni tjesnac odvaja Sambijski poluotok i Vislansku prevlaku, a nalazi se na sjeveroistočnoj strani lagune.
Tjesnac je pomorska veza s otvorenog mora do važnih ruskih luka Baltijsk i Kalinjingrad u sjeveroistočnoj laguni, kao i do poljskih luka Elbląg, Braniewo, Tolkmicko, Frombork, Sztutowo, Krynica Morska i Nowa Pasłęka u jugoistočna laguna.[1] Dana 17. rujna 2022. Poljska je otvorila novi kanal kroz Vislansku prevlaku, koji će omogućiti brodovima da uđu u poljsku luku Elbląg bez prolaska kroz Baltijski tjesnac.[2]
Međunarodna plovidba u Baltijskom tjesnacu uređena je režimom neškodljivog prolaza koji se ne može obustaviti prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora (slijepi tjesnac).[3] Unatoč zakonu od 1990-ih, Rusija povremeno blokira plovidbu tjesnacem prema poljskim lukama.
Od 2006. Poljska razmatra mogućnost kopanja još jednog kanala preko Vislanske prevlake kako bi zaobišla ovo ograničenje.[1] Kanal kroz Vislansku prevlaku počeo se graditi 2019., a otvoren je 2022.
Godine 1497. olujni val iskopao je novi prolaz, tada nazvan Neues [Pillauer] Tief ili Pillauer Seetief (Nova [Pillau] dubina, morska dubina Pillau), kroz Vistula Spit. Godine 1510. još jedan olujni val proširio je i produbio taj prolaz do plovnosti. Izmjerio je 550 metara u duljinu i 360 metara u širinu. Godine 1626. švedski kralj Gustav II. Adolf pristao je s 37 brodova uz gat, na mjesto koje je već bilo malo utvrđeno, pretvarajući ga u tvrđavu Pillau, i držao ga deset godina (do Stuhmsdorfskog mira), također kako bi izvršio pritisak na svog šurjaka Georgea Williama, vojvodu od Prusije i izbornog kneza Brandenburga, da ga podrži u Poljsko-švedskom ratu i Tridesetogodišnji rat. Šveđani su proširili susjedno selo Pillau i izgradili njegovo prvo mjesto bogoslužja, luteransku crkvu. Godine 1638. vojvoda je preselio svoju rezidenciju u obližnju kneževsku prijestolnicu Königsberg u Pruskoj.
Šezdesetih godina prošlog stoljeća gat je proširen i sada ima 400 metara u širinu i 12 metara u dubinu.
- ↑ a b Predložak:Polj oznaka What Changes will a Canal on the Vistula Spit bring?
- ↑ Poland to open new shipping canal near Russia next month: Officials
- ↑ Bugajski, Dariusz R. 2021. Navigational rights and freedoms in the international law and practice. str. 273–277. ISBN 978-83-961549-1-0. OCLC 1267382284
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Baltijski tjesnac |