Prijeđi na sadržaj

Bakterijska vaginoza

Izvor: Wikipedija
Klasifikacija i vanjske poveznice
MeSH D016585 Uredi na Wikipodatcima
Bakterijska vaginoza

Bakterijska vaginoza (BV), također poznata i kao vaginalna bakterioza ili Gardnerela vaginalis,[1] je bolest rodnice uzrokovana pretjeranim prisustvom bakterija.[2] Najčešći simptomi uključuju pojačan vaginalni iscjedak koji ima miris po ribi.

Iscjedak je obično bijele ili sive boje. Pečenje pri mokrenju također može biti simptom.[3] Svrbež nije česta pojava.[2][3] Ponekad nema nikakvih simptoma.[3]

Bakterijska vaginoza povećava rizik zaraze raznim drugim spolno prenosivim bolestima uključujući HIV/AIDS.[4] Također povećava i rizik prijevremenog porođaja u trudnica.[5]

Uzrok i dijagnoza

[uredi | uredi kôd]

Bakterijska vaginoza nastaje zbog poremećaja ravnoteže bakterija koje normalno nastanjuju rodnicu.[6] Dolazi do promjene vrste bakterija, kao i do porasta ukupnog broja bakterija za sto do tisuću puta.[2] Čimbenici rizika, između ostalih uključuju ispiranje, nove ili višestruke seksualne partnere, antibiotike, te uporaba intrauterine kontracepcije.[6] Ipak, bakterijska vaginoza ne smatra se spolno prenosivom bolesti.[7]

Sumnja na ovu dijagnozu postavlja se na temelju simptoma te se može potvrditi ispitivanjem vaginalnog iscjetka u kojem se pronalazi viši pH od uobičajenog te velik broj bakterija.[2] Bakterijska vaginoza često se može zamijeniti s gljivičnom infekcijom rodnice ili infekcijom Trichomonasom.[8]

Prevencija i liječenje

[uredi | uredi kôd]

Liječenje bakterijske vaginoze najčešće se provodi antibioticima, klindamicinom ili metronidazolom. Ovi lijekovi mogu se koristiti i u drugom i trećem tromjesečju trudnoće. No ova se bolest često ponovno javlja i nakon provedenog liječenja. Probiotici mogu pomoći u prevenciji ponovnog javljanja bakterijske vaginoze.[2] Nije jasno utječe li korištenje probiotika ili antibiotika na ishod trudnoće.[2][9]

Epidemiologija i povijest

[uredi | uredi kôd]

Bakterijska vaginoza najčešća je infekcija rodnice u žena reproduktivne dobi.[6]

Postotak žena koje ova bolest zahvaća u bilo koje vrijeme tijekom života varira između 5 i 70 %.[4]

Bakterijska vaginoza najučestalija je u dijelovima Afrike, a najmanju učestalost ima u Aziji i Europi.[4] U Sjedinjenim Američkim državama zahvaćeno je oko 30 % žena u dobi od 14 do 49 godina.[10] Učestalost se također značajno razlikuje među različitim etničkim grupama unutar zemalja.[4]

Iako su simptomi tipični za bakterijsku vaginozu opisivani kroz veliki dio povijesti, prvi jasno dokumentirani slučaj zabilježen je 1894. godine.[1]

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Borchardt, Kenneth A. 1997. Sexually transmitted diseases : epidemiology, pathology, diagnosis, and treatment. CRC Press. Boca Raton [u.a.]. str. 4. ISBN 9780849394768
  2. a b c d e f Donders, GG; Zodzika, J; Rezeberga, D. Travanj 2014. Treatment of bacterial vaginosis: what we have and what we miss. Expert opinion on pharmacotherapy. 15 (5): 645–57. PMID 24579850
  3. a b c What are the symptoms of bacterial vaginosis?. NIH.gov. 21. svibnja 2013. Pristupljeno 3. ožujka 2015.
  4. a b c d Kenyon, C; Colebunders, R; Crucitti, T. Prosinac 2013. The global epidemiology of bacterial vaginosis: a systematic review. American journal of obstetrics and gynecology. 209 (6): 505–23. PMID 23659989
  5. What are the treatments for bacterial vaginosis (BV)?. NIH.gov. 15. srpnja 2013. Pristupljeno 4. ožujka 2015.
  6. a b c Bacterial Vaginosis (BV): Condition Information. NIH.gov. 21. svibnja 2013. Pristupljeno 3. ožujka 2015.
  7. Bacterial Vaginosis – CDC Fact Sheet. Centers for Disease Control and Prevention. 11. ožujka 2014. Pristupljeno 2. ožujka 2015.
  8. Mashburn, J. 2006. Etiology, diagnosis, and management of vaginitis. Journal of midwifery & women's health. 51 (6): 423–30. PMID 17081932
  9. Othman, M; Neilson, JP; Alfirevic, Z. 24. siječnja 2007. Probiotics for preventing preterm labour. The Cochrane database of systematic reviews (1): CD005941. PMID 17253567
  10. Bacterial Vaginosis (BV) Statistics Prevalence. cdc.gov. 14. rujna 2010. Pristupljeno 3. ožujka 2015.
    Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija.
Ne provodite liječenje bez savjetovanja s liječnikom!