Baćina
Ovo je glavno značenje pojma Baćina. Za planinu u Hercegovini pogledajte Baćina (planina).
| Baćina | |
|---|---|
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Dubrovačko-neretvanska |
| Općina/grad | Ploče |
| Površina | 27,9 km2 [1] |
| Koordinate | 43°04′48″N 17°23′17″E / 43.080°N 17.388°E |
Stanovništvo (2021.) | |
| Ukupno | 513 [2] |
| – gustoća | 18 st./km2 |
| Odredišna pošta | 20340 Ploče [3] |
| Pozivni broj | +385 (0)20 |
| Autooznaka | DU |
  Baćina Baćina na zemljovidu Hrvatske | |
Baćina je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ploča, Dubrovačko-neretvanska županija.
Naselje se nalazi u južnoj Dalmaciji, 3 km sjeverozapadno od Ploča.
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 578 stanovnika[4] te 203 obiteljskih kućanstava,[5] a prema popisu iz 2011. godine 572 stanovnika.[6]
| broj stanovnika | 451 | 502 | 381 | 463 | 491 | 499 | 708 | 747 | 290 | 247 | 205 | 115 | 78 | 714 | 578 | 572 | 513 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Baćinski kraj bio je naseljen još u predantici, a u antici je imao važnu ulogu. Grčki putopisac Pseudo-Skilak spomenuo je da je ovdje bilo donje trgovište. Potvrda je pronađena vrlo kasno, tek u drugoj polovici 2010-ih, kad su otkriveni trgovište i pristanište iz 4. st. pr. Kr., na kojemu su pronađeni ulomci grčkih i ilirskih posuda.[7]
Baćina je bila važno mjesto za nacističku Njemačku. Na brdima iznad jezera Crniševo (Trniševo) bilo je 10-ak nacističkih bunkera s kojih su Nijemci koristili za kontroliranje ulaza u Porto Tolero, današnju luku Ploče iz koje su Nijemci i Talijani izvozili bakar, boksit i ostale rude iz NDH.
Na položaju Sladinac su ostatci antičkih zidova i mozaika rimskog naselja Praetoria. Tu su nađeni ostatci starokršćanske bazilike iz 6. stoljeća. Kraj ruševina crkve sv. Andrije nalazila se nekropola stećaka, uglavnom sanduka i ploča.[8]
Crkva se prvi put spominje 1621. Srušena je, a na njezinom je mjestu 1872. sagrađena današnja crkva duga 18 i široka 6 metara. Komunističke vlasti nisu dopuštale bogoslužje, pa ni njen popravak unatoč krovu koji se urušavao. Vlast je skinula zvona 1958. i zakopala ih nedaleko od Peračkog blata. Zvona su pronađena 1993. i vraćena na zvonik uz blagoslov splitsko-makarskog nadbiskupa mons. Ante Jurića, na blagdan sv. Jure. To je bilo prvo bogoslužje u crkvi od 1941. Crkva ima zvonik na preslicu, a na oltaru je slika sv. Jure, djelo Filipa Naldija iz druge polovice 18. stoljeća.[9]
Nalazi se na brežuljku Kruševu, a gradnja vjerojatno datira kada i prva crkva Svetog Jure. Iznad pročelja je mali zvonik na preslicu za jedno zvono. Duga je 10,50 i široka 5,50 metara. Talijanska vojska 1943. je s nje bacila zvono koje je pronađeno i vraćeno na zvonik 1993. kada je crkva popravljena. Ni u ovoj crkvi komunističke vlasti nisu dopuštale ni bogoslužje ni popravak. Crkva se nalazi na lokalitetu nekropole stećaka od kojih je jedan uzidan u temelje crkve.[9]
Sagrađena je 1863. godine kod župne kuće za svakodnevne potrebe župnika. S obzirom na to da da svećenik u Baćinu nije smio dolaziti, ostala je napuštena i tijekom vremena postala je ruševina.[9]
- Ruševine crkve sv. Andrije
- Arheološko nalazište Zađe s ostacima ville rustice
- Crkva sv. Luke
- Crkva sv. Jurja s ostatcima antičke villae rusticae
- Spomenik palim borcima i žrtvama fašističkog terora s kosturnicama
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr
- ↑ Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr
- ↑ Stanovništvo prema starosti i spolu, popis 2011. www.dzs.hr (pristupljeno 24. ožujka 2020.)
- ↑ Stanislav Soldo: Arheološka senzacija kod Ploča: na dnu Neretve pronađeni ostaci prastarih brodova izgrađenih od jednog komada drva, čekaju se analize iz SAD-a Slobodna Dalmacija. 11. rujna 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020.
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. ožujka 2021. Pristupljeno 19. prosinca 2011.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ↑ a b c Župa sv. Jurja m. - Baćina Stranice Splitsko-makarske nadbiskupije (pristupljeno 24. ožujka 2020.)
| |||||||
.gif){kind=small}