Azerbajdžanska književnost
|
| Ovaj članak dio je niza o književnosti |
| Povijest književnosti |
|
Antička književnost |
| Književni rodovi |
| Književne vrste |
|
autobiografija • životopis |
| Književnosti po jezicima |
|
albanska • arapska • armenska • austrijska • azerska |
Azerbajdžanska književnost (azerski: Azərbaycan ədəbiyyatı) odnosi se na književnost na azerskom jeziku, koji je trenutno službeni jezik u Republici Azerbajdžanu i prvi je jezik većine ljudi u iranskoj regiji Iranskom Azerbajdžanu.
Iako većina Azera živi u Iranu, moderna azerska književnost većinom nastaje u Azerbajdžanu, gdje jezik ima status službenog. Tri pisma se koriste za pisanje: latinica, arapsko pismo i ćirilica.
Prvi primjeri azerske književnosti potječu iz oko 1200. godine, nakon mongolskog osvajanja i pisani su arapskim pismom.[1] Nizami Gandžavi rođen je u Gandži, u današnjem Azerbajdžanu, gdje je živio do svoje smrti. Smatra se najvećim romantičnim epskim pjesnikom u perzijskoj književnosti,[2] koji je unio kolokvijalni i realistički stil u perzijski ep.[3] Njegovo nasljeđe nadaleko je cijenjeno i dijele ga: Afganistan, Azerbajdžan, Iran, regija Kurdistan i Tadžikistan, koji ga slave kao svog nacionalnog pjesnika.
Nekoliko velikih autora pomogli su, da se razvije azerbajđanska književnost između 1300. i 1600. godine, također i pjesništvo.
Vrhunac stvaralaštva pjesnik Fuzulija i klasično djelo azerbajdžanske književnosti predstavlja poema „Lejli i Medžnun”, po kojoj je U. Hadžibekov 1908. skladao prvu azerbajdžansku operu.[4]
Pred kraj 19. stoljeća, novine su počele objavljivati popularna književna djela. Tiskanje knjiga azerske književnosti bilo je zabranjeno u Perziji za vladavine Reza-šah Pahlavija (1925. – 1941.) i u Sovjetskom Azerbajdžanu za vrijeme Staljina i njegovoga "Crvenoga terora" kada je progonjeno na tisuće azerskih pisaca, novinara, profesora, intelektualaca i drugih, a rezultiralo je promjenom od azerbajdžanske abecede na ćirilicu.
Moderna azerbajdžanska književnost nastaje isključivo u Azerbajdžanu, makar puno Azera živi i u Iranu.
- ↑ https://www.princeton.edu/~turkish/aatt/azeri.htm Preuzeto 23. listopada 2016.
- ↑ Charles-Henri de Fouchecour, "Iran: Classical Persian Literature", Encyclopædia Iranica
- ↑ https://books.google.hr/books?id=4JAMMH80Bk4C&pg=PA22&redir_esc=y Preuzeto 26. svibnja 2022.
- ↑ https://proleksis.lzmk.hr/21528/ Preuzeto 23. ožujka 2022.
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
