Astarot
Astarot ili Astaroth je, prema demonologiji, jedan od prinčeva pakla. U literaturi je poznat i kao jedan od sedam paklenih prinčeva koji su posjetili Fausta, u liku zmije sa šarenim repom, dva mala stopala i kestenastim vratom.[1]
Ime ovog demona na hebrejskom označava gomilu, skupinu, a proistjeće od feničke božice rata i plodnosti Astarte,[2] koja je istovjetna s babilonsko-asirskom božicom Ištar i sumerskom božicom Inanom.[3] U Prvoj knjizi o Kraljevima (1 Kr 11,5) spominje se kao Aštarta, boginja Sidonaca, koju je pred kraj života štovao kralj Salomon.[4] Ime Astarota kao muškog demona prvi se put pojavljuje u Knjizi Svete magije Abramelina maga iz oko 1458. godine (prema datiranju iz samog djela), a kasnije i u brojnim drugim grimorijima.[5]
Astarot je dvadeset deveti duh Goecije koji zapovjeda s četrdeset legija, vlada na Istoku i čuvar je blaga u paklu.[6] Poznaje prošlost, sadašnjost i budućnost, podučava liberalnim znanostima, a može ga se nagovoriti i da priča o padu anđela iz Božje milosti.[7]
Ima lik ružnog anđela sa zmijskim grudima koji jaše na paklenoj zvijeri poput zmaja. U jednoj ruci nosi bič u obliku otrovne zmije, a dah mu je ubojit i vrlo smrdljiv, pa se prizivač mora zaštititi magičnim prstenom, koji će kod prizivanja držati ispod nosa.[8]
- ↑ Knight, Thomas, H., Demoni, str. 49.
- ↑ Havens, Nigel, Tradicija čarobnjaštva, str. 81.
- ↑ Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 21.
- ↑ Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 330.
- ↑ Mathers, Samuel L., Knjiga svete magije Abra-Melina maga, str. 58.-59.
- ↑ Knight, Thomas, H., Demoni, str. 48.
- ↑ Crowley, Aleister i Mathers, S. L. MacGregor, Goecija, Manji ključ kralja Salomona, str. 30.
- ↑ Knight, Thomas, H., Demoni, str. 49.
- Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, Hrvatsko biblijsko društvo, Zagreb, 2007. ISBN 978-953-6709-48-9
- Crowley, Aleister i Mathers, S. L. MacGregor, Goecija, Manji ključ kralja Salomona, Studio Tahuti, Velika Gorica
- Havens, Nigel, Tradicija čarobnjaštva, Nova Arka, Zagreb, 1996. ISBN 953-6123-31-2
- Knight, Thomas, H., Demoni, Zagrebačka naklada, Zagreb, 2003. ISBN 953-6996-16-2
- Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. II, Zagreb, 2005. ISBN 953-7224-02-3
- Samuel, L. MacGregor-Mathers (ur.), Knjiga Svete magije Abramelina maga, Nova Arka, Zagreb, 2000. ISBN 953-6123-51-7
.svg){kind=small}