Prijeđi na sadržaj

Arhivsko gradivo

Izvor: Wikipedija

Arhivsko gradivo su zapisi ili dokumenti koji su nastali djelovanjem pravnih ili fizičkih osoba u obavljanju njihove djelatnosti. Arhivsko gradivo nastaje odabiranjem iz registraturnoga gradiva.

Registraturno gradivo

[uredi | uredi kôd]

Registraturno gradivo je cjelina zapisa ili dokumenata nastalih ili primljenih djelovanjem i radom pojedine pravne ili fizičke osobe. Registraturno gradivo smatra se arhivskim gradivom u nastajanju, te se glede njegove zaštite primjenjuju odredbe istih zakona i propisa kao i za arhivsko gradivo.

Zapisi i dokumenti

[uredi | uredi kôd]

Zapisi ili dokumenti su spisi, isprave, pomoćne uredske i poslovne knjige, kartoteke, karte, nacrti, crteži, plakati, tiskovnice, fotografije, pokretne slike (filmovi i videozapisi), zvučni zapisi, mikrooblici, strojnočitljivi zapisi, datoteke, uključujući i programe i pomagala za njihovo korištenje.

Da bi se smatrali arhivskim gradivom, zapisi i dokumenti moraju biti od trajnog značenja za kulturu, povijest i druge znanosti, bez obzira na mjesto i vrijeme njihova nastanka, neovisno o obliku i tvarnom nosaču na kojem su sačuvani.

Arhivistika strogo odvaja pojmove zapis i dokument.

Arhiv

[uredi | uredi kôd]

Arhiv je ustanova za čuvanje, zaštitu, obradu i korištenje arhivskoga gradiva, a može biti javna i privatna.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Zakon o arhivskom gradivu i arhivima