Ardon (rijeka)
Ardon | |
---|---|
rijeka | |
Ardon u Sjevernoj Osetiji-Alaniji | |
Porječje Tereka, s ucrtanom lijevom pritokom Ardon | |
Položaj | |
Države | |
Naselja | Ardon i Alagir |
Fizikalne osobine | |
Duljina | 102 km |
Površina porječja | 2700 km2 |
Tok rijeke | |
Izvor | Veliki Kavkaz |
• Sutok | Mamisondon, Nardon, Adaykom i Tsmiakomdon |
• Koord. | 42°41′36″N 43°58′30″E / 42.693333°N 43.975°E |
Ušće | kod Kardžina |
• Koord. | 43°14′18″N 44°18′52″E / 43.238333°N 44.314444°E |
Slijev | Kaspijski |
Ulijeva se u | Terek |
Ardon (rus. Ардон, osetski Ӕрыдон , Ærydon) je rijeka u Sjevernoj Osetiji–Alaniji u Rusiji, lijeva pritoka Tereka.[1] Teče prema sjeveru i nešto prema istoku te utkeče u Terek sjeverozapadno od Vladikavkaza. Njena glavna pritoka je Fiagdon koja je paralelna s njom na istoku i ulijeva se u nju blizu ušća. Duljina Ardona je 102 km, površina njegovog porječja je 2700 km2.[2] Od većih gradova, na njoj se nalaze Ardon i Alagir.
Osetijska vojna cesta prelazila je dolinom Ardona.
Rijeka Ardon nastaje sutokom rijeka Mamisondon, Nardon, Adaykom i Tsmiakomdon, koje izviru iz ledenjaka na Velikom Kavkazu. Protječe kroz rezervat Sjeverne Osetije, prolazi dubokim Alagirskim klancem i Transkavkaskom magistralom prije nego što stigne do Osetske ravnice. U Alagirskoj klisuri nalazi se Sadonska ležišta rude olova i cinka, kao i sela poput Burona, Sadona, Gornjeg Zgida i Mizura.
Nakon što rijeka uđe u ravnicu u blizini grada Alagira, njene se vode koriste za navodnjavanje. Grad Ardon nalazi se 7 km od ušća rijeke Ardon u Terek, a rijeka Ardon u blizini ušća prima svoju najveću desnu pritoku Fiagdon.
Duž dionice rijeke u dužini od 16 km od sela Nižnij Zaramag do ušća rijeke Baddon nalazi se kaskada operativnih hidroelektrana Zaramag, uključujući HE Golovnaja s kapacitetom od 15 MW i HE Zaramagskaja -1 snage 346 MW. U planu je izgradnja HE Zaramagskaja HE-2 snage 72,9 MW, a ranije su napravljeni planovi za izgradnju HE Zaramagskaja HE-3 (Tamisk) snage 46 MW.
U članku se nalazi sadržaj izveden iz Velike sovjetske enciklopedije, 1969. – 1978.