Prijeđi na sadržaj

Arapov brijeg

Koordinate: 44°24′59″N 17°35′39″E / 44.41627°N 17.59429°E / 44.41627; 17.59429
Izvor: Wikipedija
Arapov brijeg
Planina
Televizijski toranj na Paljeniku, najvišem vrhu Vlašića
Položaj
Koordinate44°24′59″N 17°35′39″E / 44.41627°N 17.59429°E / 44.41627; 17.59429
Država
Najbliži gradoviTravnik
Dio gorjaDinaridi
Fizikalne osobine
Najviši vrh928 m
Ostali vrhovi
  • Vlaška gomila (Vlašić), 1919 m
  • Ljuta greda, 1740 m
  • Crni vrh, 1731 m
Planinarstvo
Planinarski domoviDevečani, Galica, iznad Bukovice
Arapov brijeg na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Arapov brijeg
Arapov brijeg
Arapov brijeg na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Zemljovid

Arapov brijeg (928 m) je krajnja uzvisina podvlašićke visoravni u dolini rijeke Vrbanje, na potezu između Čudnića i Kovačevića potoka.[1]

Arapov brijeg pripada kompleksu strmih padina od Ravnog omara na Ilomskoj (1.100 m) i Vrbanje (612 m), koja, u sudaru s matičnom stijenom mijenja smjer toka pod pravim kutom: iz jugozapadnog pravca skreće ka sjeveroistoku. U taj lakat rijeke ulijevaju se dvije desne pritoke Vrbanje: Čudnić sa sjeveroistočnih padina Arapovog brijega i bezimeni potok, s jugoistočne.[2][3]

Okolne padine i sam Arapov brijeg, djelomično su obrasli miješanom šumom hrasta i graba te škrtim poluvlažnim površinama.

Legenda

[uredi | uredi kôd]

Podrijetlo imena ovoga brda nije pouzdano poznato. Moglo bi potjecati iz razdoblja osmanlijske vladavine ovim krajem, kada se tu nastanio izvjesni Arap, a moguće i čovjek takvog nadimka. Postoji i legenda o tiraniji „prekomorskog crnog Arapina“ nad lokalnim stanovništvom, koji je „udario namet na vilajet“, uzimao desetinu i prikupljao druge pristojbe. Na Petrovu polju još uvijek se pripovijeda o junaštvu Kraljevića Marka („od Prilepa Marko“), koji je navodno pogubio Arapina, razrušio mu dvore i oslobodio cijeli kraj.

Također pogledajte

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Karta BiH [1] Pristupljeno 4. rujna 2019.
  2. Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Šiprage (List karte 1:25.000, Izohipse na 10 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
  3. Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, ISBN 9958-766-00-0.