Algebra skupova[a] neprazna je sveukupnost podskupova nekoga skupa
zatvorena u odnosu na konačan broj operacija na njima.[1]
Formalno, Familija
podskupova od
(
jest algebra skupova (na
) ili, kraće, algebra, ako vrijede sljedeća tri svojstva:
- (A1)
,
- (A2)
,
- (A3)
(zatvorenost na komplementiranje), gdje je
.
Direktne posljedice ove definicije su te da je:
,
te
.
- Konačno, indukcijom se dobije da iz zatvorenosti na dvočlane unije i presjeke redom slijedi zatvorenost na konačne unije i presjeke, odnosno da za
iz
slijedi
i slično
.
»Najmanja« i »najveća« algebra (u smislu inkluzije) na
jest
, odnosno
. Te algebre nazivamo trivijalnim. Također, za proizvoljan
familija
je algebra. Primjer familije koja nije algebra za, recimo,
jest
jer ne sadrži
.
Nešto složeniji primjer algebre je
. Naime, valja provjeriti tri definirajuća svojstva algebre:
jer je prazan skup
konačan.
. Tvrdimo da je tada
. Postoje četiri mogućnosti:
konačni. Tada je
konačan skup pa je
.
konačan,
konačan. Tada je
konačan pa je zaista
. Analogno se provjere slučajevi kada je
konačan i
konačan, odnosno kada je
konačan i
konačan.
- Za
vrijedi
, što se lako provjeri.
Općeniti slučaj:
-algebra
[uredi | uredi kôd]
Neka je
i neka je
. Kažemo da je
-algebra skupova (kraće,
-algebra) ako vrijede sljedeća tri svojstva:
- (F1)
-algebra,
- (F2) Za niz
u
vrijedi
(zatvorenost na prebrojive unije),
- (F3) Za
vrijedi
.
Treba uočiti da zatvorenost na prebrojive unije povlači zatvorenost na dvočlane unije pa je svaka
-algebra ujedno i algebra, dok obrat ne vrijedi. Gore je dokazano da je
algebra. Neka je
za
. Tada je očito
(jer su svi
konačni), ali
. Prema tome, svaka
-algebra je algebra, ali općenito nije svaka algebra
-algebra. Ipak, kada je
konačan, tada se prebrojiva unija svodi na konačnu pa je u tom slučaju algebra ujedno i
-algebra.
Slično kao prije, »najmanja« i »najveća«
-algebra (u smislu inkluzije) na
jest
, odnosno
. Također, za proizvoljan
familija
je
-algebra. Također, familija
je
-algebra.
Za proizvoljnu familiju
definiramo
-algebru generiranu s
kao
. Dakle,
je presjek svih
-algebri koje sadrže
kao svoj podskup. Lako se dokaže da je
dobro definirana te da vrijedi
,
za svaku
-algebru
koja sadrži
. Dakle,
je, u smislu podskupovnosti, »najmanja«
-algebra na
koja sadrži
.
- ↑ Ovaj se pojam ne smije miješati s pojmom algebarskih svojstava i zakona skupova, odnosno algebarskim operacijama na njima.
- ↑ algebra skupova