Alfred James Lotka
Alfred James Lotka (Lavov u Ukrajina (tada Lemberg, Austrija), 2. ožujka 1880. - Red Bank, New Jersey, SAD, 5. prosinca 1949.)[1], američki kemičar
Roditelji su mu bili Jacques i Marie (Doebely) Lotka. Odrastao je u Francuskoj, a diplomu inženjera stekao je 1901. na Sveučilištu u Birminghamu.
Godine 1902. je došao u SAD-e, te je narednih 6 godina radio kao asistent kemičar u General Chemical Company.
Tijekom svoje karijere, Lotka je napisao više od stotinu znanstvenih radova, objavljenih u akademskim i tehničkim časopisima, kao i popularnim časopisima, u Sjedinjenim Američkim Državama i inozemstvu.
Podrobniji članak o temi: Lotkin zakon |
Predloženo je da se ovaj dio članka izdvoji u novi članak pod nazivom: Lotkin zakon. (Rasprava) |
Lotkin zakon o produktivnosti autora, jedan je od tri temeljna zakona na kojima se temelje empirijska istraživanja u informacijskoj znanosti. Alfred James Lotka je 1926. godine objavio članak u kojem je na temelju istraživanja znanstvene produkcije u području fizike i kemije potvrdio zakonitost da mali broj autora objavljuje veliki broj radova, a najveći broj autora objavi jedan ili dva rada unutar određenog područja. U članku pod naslovom “The Frequency Distribution of Scientific Productivity”, Lotka (1926) objavljuje svoje opažanje o razdiobi znanstvene produktivnosti - poznato u literaturi kao “zakon inverznih kvadrata”- u kojem je ovisnost između broja autora i broja objavljenih radova definirana na sljedeći način:
f(n) = A/n² n = 2,3,....nmax
gdje je f(n) broj autora s n obavljenih radova,
a A broj autora s jednim objavljenim radom.
Iz gornje funkcije slijedi da je broj autora s n objavljenih radova obrnuto proporcionalan kvadratu broja radova, dok je granična vrijednost udjela autora s jednim radon ( A ) približno 6/ p 2 ili oko 60% od ukupnog broja autora. Drugim riječima, u skupu autora najveći je udio onih koji su objavili samo jedan rad, dok broj autora s više od jednog rada opada s brojem objavljenih radova. Lotka primjenjuje statistički pristup izračunavajući broj autora f(n) određene produktivnosti (n). Unosom postotnog udjela autora s 1, 2, 3, …., n max radova u odnosu na broj radova u log-log sustav dobiva pravac, a izračunavanjem nagiba pravca koji najbolje aproksimira opažene vrijednosti, dobiva da je ta vrijednost približno - 2. Kasnije primjene pokazale su da vrijednost eksponenta varira i ne mora biti - 2. Iz toga Yablonsky (1980) zaklučuje da je Lotkina formulacija zapravo specijalni slučaj opće funkcije koja glasi: f(n) = A/n gdje je r=1
- Tuđman, M.,Zakon o veličini vokabulara teksta Heapsov zakon i određivanje veličine vokabulara tekstova na hrvatskom jeziku
- Miroslav Tuđman, Damir Boras, Zdravko Dovedan: Uvod u informacijsku znanost, Zagreb, 1993
- A. Martek, S. Šute, Bibliometrijska analiza časopisa Arhivski vjesnik u razdoblju od 2001. do 2009., Arh. vjesn., god. 53 (2010), str. 166
- Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko drustvo, Informacijske razdiobe (Bradfordova, Lotkina i Zipfova razdioba)
- ↑ Uvod u informacijske znanosti. dzs.ffzg.unizg.hr. Pristupljeno 18. prosinca 2021.