Aleksandrijska knjižnica
Aleksandrijska knjižnica je najveća i najznamenitija knjižnica staroga vijeka. Bila je smještena u gradu Aleksandriji na području Egipta, koji je bio središte helenističke kulture i znanosti.
Knjižnicu je osnovao egipatski faraon Ptolemej I. Soter (367. – 283. pr. Kr.) u 3. stoljeću pr. Kr. po savjetu Demetrija Faleronskog, a znatno ju je proširio njegov sin i nasljednik Ptolemej II. Filadelf (309. – 246. pr. Kr.) usmjerivši se na sakupljanje svih knjiga napisanih na grčkome kao i grčkih prijevoda značajnih djela autora izvan grčkog kulturnog kruga.[1]
Knjižnica se nalazila u okviru kraljevske palače, u tzv. Brukheju koji je bio u sastavu muzeja (Museion), odnosno svetišta muza, a sadržavala je nekoliko desetaka tisuća djela napisanih, prema izvorima, na oko 500.000 do 700.000 papirusnih svitaka.[1] Knjižnica nije bila otvorena za javnost nego samo za studente i znanstvenike i vjeruje se da je sadržavala većinu cjelokupnog znanja antičkog svijeta.
Brojni svici rukopisa bili su pisani na gotovo svim tada poznatim jezicima (grčki, latinski, aramejski, hebrejski, jezici naroda Mezopotamije, perzijski, arapski, pa i indijski). U Muzeju se istraživala biologija, medicina, matematika, astronomija, filologija, geografija i povijest.[2]
Upravitelji knjižnice bili su geograf i matematičar Eratosten, filolog Aristofan iz Bizanta, astronom Aristarh te gramatičar Zenodot iz Efeza. Pjesnik Kalimah načinio je svojevrsni katalog knjižnice pod nazivom Tablice (Pinakes).
Godine 47. pr. Kr. u vrijeme rimskog građanskog rata, Egipat se umiješao u sukob između Julija Cezara i Rimskog senata te je tom prilikom Cezar dao zapaliti egipatsku flotu u luci, a vatra se proširila na obalu i zapalila knjižnicu koja je većim dijelom uništena.[3]
Kasnije je Marko Antonije, kako bi udovoljio kraljici Kleopatri nadomjestio dio uništene knjiške građe preseljenjem oko 200.000 svitaka iz Pergamske knjižnice.[4]
Godine 270. rimski car Aurelijan uništio je ostatke glavne knjižnice tijekom vojne kampanje na Aleksandriju.
Premda je glavna knjižnica bila uništena, ostala je manja knjižnica smještena u Serapeju (Serapeion), hramu grčko-egipatskog božanstva u kojem su se čuvali duplikati djela iz veće knjižnice. Godine 391. rimski car Teodozije I. naredio je zatvaranje svih poganskih hramova u Carstvu, zbog čega je agitacijom patrijarha Teofila srušen Serapisov hram. Prema nekima, tom prigodom bi bila uništena i knjižnica koja se navodno nalazila u tom hramu.[1] Drugi autori upozoravaju da izvori ne potvrđuju da se u Serapeju u doba njegovog uništenja doista nalazila nekakva knjižnica;[5] izvještaji o uništenju hrama - kako oni koje su pisali kršćanski, tako i oni koje su pisali ne-kršćanski autori - uopće ne spominju da bi u se u hramu nalazile bilo kakve knjige.[6]
Kada je muslimanska vojska osvojila Aleksandriju 642. godine nakon što je porazila bizantijsku vojsku u bitci kod Heliopolisa, zapovjednik je upitao halifu Omera šta da rade s knjižnicom, odnosno s knjigama. On je dao čuveni odgovor: "One ili su u suprotnosti s Kuranom, što znači da su hereza, ili se slažu sa njim, što znači da su suvišne". Ovakav scenarij većina današnjih znanstvenika odbacuje, s obzirom na to da nema nikakvih dokaza da je knjižnica bila u funkciji nakon 4. stoljeća.[7][8]
Nova moderna knjižnica otvorena je u Aleksandriji 2002. godine.
- ↑ a b c Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 123.
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. travnja 2009. Pristupljeno 9. veljače 2010. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ Povijest, sv. IV, str. 119.
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. siječnja 2010. Pristupljeno 9. veljače 2010. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ "The Library in the Serapeum",kod penelope.uchicago.edu, pristupljeno 27. ožujka 2016.
- ↑ "The Library of Alexandria – destroyed by an angry mob with torches? Not very likely.", Cyntia Haven, "The Book Haven", Stanford University, 2. ožujka 2016.,
- ↑ Trumble, Kelly; MacIntyre Marshall, Robina (2003). The Library of Alexandria. Houghton Mifflin Harcourt. str. 51.. ISBN 978-0395758328.
- ↑ MacLeod, Roy (2004). The Library of Alexandria: Centre of Learning in the Ancient World (2 izd.). I.B.Tauris. str. 71. ISBN 978-1850435945.
- Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. I, Zagreb, 2005. ISBN 953-7224-01-5
- Povijest, sv. IV, Zagreb, 2007. ISBN 978-953-300-038-1
- Knjižnica u Aleksandriji (eng)
- Aleksandrijska knjižnica (eng) Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. siječnja 2010. (Wayback Machine)
- Aleksandrija i knjižnica Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. travnja 2009. (Wayback Machine)