Prijeđi na sadržaj

Ajas-beg

Izvor: Wikipedija
Dodaj infookvir "životopis".
(Primjeri uporabe predloška)

Ajas-beg (? - Visoko, 10. siječnja 1486.), sandžak-beg Bosanskog sandžaka i sandžak-beg Hercegovačkog sandžaka te sandžak-beg u Ćustendilu, kulturni mecesna. Uzima se da je osnivačem Visokog nastalog poslijeg osmanskih osvajanja,[1] tj. Visokog kao naselja orijentalno-islamskog tipa.[2]

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Ne zna se točno kad je rođen. Nije pouzdano odakle je, osim da je južnoslavenskog podrijetla[3] iz kršćanske obitelji, i da je vjerojatno rodom iz Visokog jer je ondje ostavio veliki broj vakufa. Sin je Isak-bega Abdulhajeva. Islamizirani kršćani ovakvim su imenima nazivali svoje očeve te tako prikrivali svoje kršćansko podrijetlo. Uvakufio je mnogo objekata u Visokom i Sarajevu. U Visokom je dao podići hamam, mekteb, vodovod, most na rijeci Bosni i tekiju nakšibendijskog reda. U Sarajevu je dao podići džamiju, mekteb, hamam i vodovod.[1] Voda iz Ajas-pašina hamama sprovedena je u Miljacku tik niže od Latinske ćuprije. Voda je otjecala kanalo koji se poslije pružao niz ulicu Kujundžiluk. Po Ajas-paši nazvala se cijela mahala. U njoj je bila Sabljarska čaršija, u kojoj je bilo mnogo dućana od kojih su 22 pripadala ovom vakufu. Ne zna se gdje je bilo Ajas-pašino vrelo kraj koga je Čekrekčija uvakufio 5 dućana. Ajas-pašina sarajevska vakfija je iz 1477. godine.[4] U izvorima se Ajas prvi put spominje 26. travnja 1470. kao sandžak-beg Bosanskog sandžaka. Vođa vojnih pohoda na djelove Hrvatske koji su bili u kršćanskim državama. 1472. poduzeo je pohod na središnju i zapadnu Hrvatsku, produživši dalje u Furlaniju. Vodio je vojsku od 30 000 ljudi što je bio prvi važniji osmanski pohod nakon osvajanja Bosne. Glede veličine vojske i pohoda koji je poduzeo 1472., smatra se da je bio vrhunski vojskovođa, a to je znanje i iskustvo mogao steći samo u sređenoj vojsci jedne države ili velikaša. Budući da se smatra da je bio iz Visokog, mogao je biti u vojsci bosanske države ili nekog bosanskog velikaša. Vjerojatno je bio plemićkog podrijetla. Novi spomen je 1477. godine. Spominje ga se gdje legalizira svoje vakufname na sarajevskom sudu, a koje je dao podići u Visokom i Sarajevu. Listopada 1478. postao je hercegovački sandžak-beg i dužnost je obnašao do ljeta 1480. godine. Nakon toga je sandžak-beg sandžaka sa sjedištem u Ćustendilu. Siječnja 1482. osvojio je Herceg Novi za što je nagrađen naslovom paše. Ajas-beg, sada Ajas-paša 1483. je opet bosanski sandžak-beg. Naposljetku se 1483. vratio na položaj bosanskog sandžak-bega, po drugi put. Dužnost je obnašao do 1484. godine. Umro je 10. siječnja 1486. godine.[1]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c (boš.) Familija Zečević Sead-Sejo Zečević: Porodično stablo "Familija Zečević" , str. 2 (pristupljeno 26. travnja 2018.)
  2. (boš.) Općina VisokoArhivirana inačica izvorne stranice od 9. rujna 2018. (Wayback Machine) Historijski osvrt (pristupljeno 26. travnja 2018.)
  3. Ajas-paša | Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 7. svibnja 2019. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  4. Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiHArhivirana inačica izvorne stranice od 29. lipnja 2020. (Wayback Machine) Odluka kojom se graditeljska cjelina - Čekrekčinica (Čekrekči Muslihudinova) džamija sa dućanima u Sarajevu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, 3. studenog 2004. (pristupljeno 26. travnja 2018.)