Abhaski jezik
| Abhaski (aphaski) | |
| Аҧсуа | |
| Države | Gruzija, Turska |
| Regije | Kavkaz |
| Etnicitet | Abhazi |
| Govornici | 112.740[1] |
| Razredba | sjeverozapadni kavkaski
|
| Pismo | prilagođena ćirilica |
| Službeni status | |
| Služben | Abhazija |
| Jezični kôd | |
| ISO 639-1 | ab |
| ISO 639-2 | abk |
| ISO 639-3 | abk |
| Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima) | |
Abhaski jezik ili aphaski jezik[2] (аҧсуа бызшәа, aṗsua byzš˚a; ISO 639-3: abk) je jezik koji se govori u Abhaziji, autonomnoj republici u Gruziji koja je samoproglasila neovisnost, te u Turskoj. U Gruziji ga govori 101.000 (1993.) i 4000 u Turskoj (1980.).[3]
Jezik pripada u skupinu sjeverozapadnih kavkaskih jezika i poznat je po velikom broju suglasnika (preko 50) i istodobno samo dva samoglasnika, što ga čini jezikom s najmanje samoglasnika na svijetu. Postoje dva glavna dijalekta, sjeverni bzâp i južni (literalni) abz'âwa. kao ocem abhaske literature smatra se Dârmit' Gulia (1874. – 1960.), koji je napisao prvu novelu, utemeljivač je prvih abhaskih novina, pjesnik i prevoditelj.[4]
U sljedećoj tablici je prikazan sustav suglasnika abhaskog rabeći simbole međunarodnoga fonetskog alfabeta (IPA):
| labijalni | alveolarni | postalv. | alvelo-palat. | retro- fleksni |
velarni | uvularni | faringalni | ||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| obični | labijalni | obični | labijalni | obični | labijalni | palatal. | obični | labijalni | palatal. | obični | labijalni | faring. | lab. + far. | obični | labijalni | ||||
| plozivi | bezv. | p | t | tʷ | kʲ | k | kʷ | ||||||||||||
| zvučni | b | d | dʷ | ɡʲ | ɡ | ɡʷ | |||||||||||||
| ejektivni | pʼ | tʼ | tʷʼ | kʲʼ | kʼ | kʷʼ | qʲʼ | qʼ | qʷʼ | ||||||||||
| afrikate | bezv. | ʦ | ʧ | ʨ | ʨʷ | ʈʂ | |||||||||||||
| zvučni | ʣ | ʤ | ʥ | ʥʷ | ɖʐ | ||||||||||||||
| ejektivni | ʦʼ | ʧʼ | ʨʼ | ʨʷʼ | ʈʂʼ | ||||||||||||||
| frikativi | bezvučni | f | s | ʃ | ʃʷ | ɕ | ɕʷ | ʂ | χʲ | χ | χʷ | χˁ | χˁʷ | ħ | ħʷ | ||||
| zvučni | v | z | ʒ | ʒʷ | ʑ | ʑʷ | ʐ | ʁʲ | ʁ | ʁʷ | |||||||||
| nazali | m | n | |||||||||||||||||
| aproksimanti | j | ɥ | w | ||||||||||||||||
| vibranti | r | ||||||||||||||||||
| laterali | l | ||||||||||||||||||
Čisti alveopalatalni glasovi te /χˤ/ i /χˤʷ/ karakteristični su za dijalekte bzyp, a /ɕʷ/ i /ʑʷ/ daju se naći u dijalektima bzyp i sadz, ali ne i u abzhywa.
Ukupno broj suglasnika u abhaskom je (po dijalektima):
- 58 u Abzhywa;
- 60 u Sadz;
- 67 u Bzyp.
Dijalekt Sadz posjeduje distinktivnu geminaciju suglasnika:
- na dijalektu Sadz se razlikuju /a.χʷa/ "pepeo" prema /a.χːʷa/ "crv"
- dijalekti Abzhywa i Bzyp imaju samo jedan oblik /a.χʷa/ za oboje.
Što se tiče samoglasnika, abhaski posjeduje samo /a/ i /ǝ/, doduše s brojnim alofonima.
- Čirikba, Vjačeslav A. 2003. Abkhaz (Languages of the world, knj. 119). München: LINCOM Europa. (engl.)
- Hewitt, B. G. 1979. Abkhaz (Lingua Descriptive Studies). Amsterdam: North-Holland. (engl.)
- Lomtatidze, K. V. 1968. Grammatika abchazskogo jazyka: fonetika i morfologija. Suchumi. (engl.)
- Marr, N. Ja. 1938. O jazyke i istorii abchazov. Moskau [u.a.]: Izdatel'stvo Akademii Nauk SSSR. (rus.)
- ↑ Paul M. Lewis, Gary F. Simons, Charles D. Fennig (ur.), Ethnologue : Languages of the World, Knjiga Languages of Africa and Europe, 17. izd., SIL International, Dallas (Teksas), 2014., URL: http://www.ethnologue.com/language/ABK (Pristupljeno: 7. listopada 2014.).
- ↑ Alemko Gluhak, »O nekim imenima zemalja«, Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, god. 40., br. 4., mjeseca travnja 1993., str. 115. – 126., navodi sa str. 116. i 117., ISSN ISSN 0021-6925, (NSK)
- ↑ »Abkhaz : a language of Georgia Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. listopada 2014. (Wayback Machine)«. U publikaciji: Paul M. Lewis, ur., Ethnologue : Languages of the World, 16. izd., SIL International, Dallas (Teksas), 2009., ISBN 1-55671-216-2, ISBN 978-1-55671-216-6, (engl.), Stranica: http://www.ethnologue.com/, pristupljeno: 7. listopada 2014.
- ↑ Omniglot
- Ethnologue (14th), kôd ABK Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. listopada 2014. (Wayback Machine)
- Ethnologue (15th)
- Ethnologue (16th) Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. listopada 2014. (Wayback Machine)
- Wikipedija na abhaskom
- Trenutačno izdanje Ethnolguea: kôd abk
- Korpus abhaskog jezika
