Prijeđi na sadržaj

Željeznička pruga Vinkovci – Osijek

Izvor: Wikipedija
Vinkovci – Osijek
prema Slavonskom Brodu
prema Županji
Vinkovci
prema Gunji
prema Tovarniku
prema Vukovaru
Ostrovo
Gaboška Vučica
Gaboš
Vuka
Markušica – Antin
Antinski prokop
Laslovo – Korođ
Ernestinovo
Bobotski kanal
Antunovac
Brijest
prema Đakovu
prema Varaždinu
Vinkovačka cesta (tramvajska linija 2)
Osijek
prema Belom Manastiru
prema Dalju
Ulazak na prugu Vinkovci – Osijek iz smjera Vinkovaca (skretanje ulijevo)
Kolodvor Osijek

Željeznička pruga Vinkovci – Osijek je željeznička pruga u Slavoniji duga 34 km..

Općenito

[uredi | uredi kôd]

Pruga je nekada bila jedna od rijetkih profitabilnih sporednih željezničkih pruga. U prometnom je smislu to najkraća i najbrža veza između Vinkovaca i Osijeka. Nažalost, stradala je u razaranjima Domovinskog rata. 10 km te pruge je otuđeno. Prigodom ponovnog puštanja u promet, izgrađen je jedan novi most preko Bobotskog kanala i postojeći most kraj Gaboša je obnovljen.

Stanje

[uredi | uredi kôd]

Dana 2. travnja 2008. je izvršena probna vožnja na novoobnovljenoj dionici. Najveća brzina je bila 80 km/h s prosječnom brzinom od oko 60 km/h. Vožnja od Vinkovaca do Osijeka trajala je 41 minutu. Dana 12. prosinca 2008. prošao je pokusni vlak, a pruga je ponovno puštena u promet sa stupanjem novog voznog reda 14. prosinca 2008. Signalizacija na svim željezničko-cestovnim prijelazima je obnovljena (minimalno Andrijin križ).

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Gradnja je počela 1880. godine. U izgradnji je sudjelovao strani kapital.

Pruga je puštena u promet 23. studenog 1910. godine. Prva razaranja doživljava u II. svjetskom ratu. Nakon toga je obnovljena.

  • 1991. godine, u vihoru rata, ponovno razaranje.
  • Promet se gasi 18. kolovoza 1991. godine.
  • 2005. godine počinje obnova.
  • 2008. godine je završena obnova, što se tiče pruge same. Željezničko-cestovni prijelazi nisu uređeni.
  • Probni vlak s tehničkim osobljem vozi 12. prosinca 2008. godine.
  • Promet se ponovno uspostavlja 14. prosinca 2008. godine.
  • Svečano otvorenje se vrši 17. prosinca 2008. godine, ispračajući vlak koji je po voznom redu vozio u 11:56 h.

Važnost

[uredi | uredi kôd]
  • Međunarodna važnost – najkraća i direktna poveznica međunarodnih željezničkih koridora Vc i X
  • Lokalna važnost za putnički promet – najkraća i direktna veza između dvaju velikih slavonskih gradova: Osijeka (najveći slavonski grad) i Vinkovaca.
  • Važnost za prigradski promet – Osijek i Vinkovci su velika željeznička čvorišta i rastući gradovi, kojima gravitiraju sve okolne općine.
  • Važnost za teretni promet – Velika većina tereta, koji se prevozi kamionima željeznicom bi se mogla prevoziti ekonomičnije i ekološkije. U Vinkovcima se nalazi veliki teretni kolodvor (2 parka, park A i B), koji bi mogao biti još iskorišteniji.
  • Važnost za očuvanje okoliša – U usporedbi s cestovnim prometom, željeznica ima puno veći kapacitet i manje zagađenje nego što ga imaju cestovna vozila. K tomu, korištenje željeznice pripomaže eliminacijama gužvi koje stvara kamionski promet. Željeznička pruga zauzima i manje prostora u okolišu i znatno manje utječe na okoliš.

Statistički podatci o prometu dostupni do godine 1991. koji su opravdavali obnovu

[uredi | uredi kôd]
  • Dužina pruge: 34 km
  • Iskoristivost pruge: 98% (vrlo velika i profitabilna iskoristivost)
  • 4192 putnička vlaka Vinkovci – Osijek
  • 2587 teretna vlaka Vinkovci – Osijek
  • 4202 putnička vlaka Osijek – Vinkovci
  • 2357 teretna vlaka Osijek – Vinkovci

U prosjeku je dnevno putovalo 12 putničkih vlakova u oba smjera, 7 teretnih u smjeru Vinkovci – Osijek i 6.5 teretnih u smjeru Osijek – Vinkovci.

  • prijevoz tereta u smjeru Vinkovci – Osijek: 1324331 t (518 tona prosječno po vlaku)
  • prijevoz tereta u smjeru Osijek – Vinkovci: 1233756 t

Brzina i tonaža

[uredi | uredi kôd]

U građevinskom je smislu prvotno pruga bila građena za 120 km/h. Redovni je promet tekao maksimalnom brzinom od 100 km/h. Maksimalno osovinsko opterećenje je 22,5 t/os.

Obnova je ponovno napravljena za iste nazivne brzine na većem dijelu, ali će, zbog sigurnosnih razloga, prvotna brzina biti ograničena na 80 km/h.

Planovi

[uredi | uredi kôd]
Izlazak na prugu Vinkovci – Osijek iz smjera Osijeka (skretanje ulijevo)

- uključivanje u budući prigradsko-gradski putnički željeznički prsten, koji povezuje slavonske gradove:

  • Osijek
  • Vinkovci
  • Vukovar
  • Županja
  • grad Otok
  • Ilok – ovaj grad još ne posjeduje željezničku vezu, ali se razmatra željeznički spoj s međunarodnim koridorom X, kod mjesta Tovarnik. Ovaj spoj bi imao dužinu od 6 km. Također, razmatra se faza dva, koja uključuje izgradnju potpuno nove trase, koja bi išla u smjeru grada Vukovara.

Takt vožnje prigradskog prstena iznosit će pola sata, ili (vjerojatnije) jedan sat iz svakog grada za svaki grad.

- elektrifikacija pruge. Kao pruga poveznica elektrificiranog međunarodnog željezničkog koridora X i koridora Vc, čiji se dio od Belog Manastira do stanice Strizivojna-Vrpolje (spoj koridora Vc na koridor X) planira uskoro elektrificirati. Elektrifikacija ove pruge je ekonomski opravdana. Njezin pretežno ravan tijek i ravničarska izvedba omogućuju čak i veće brzine u budućnosti. Ova pruga bi mogla postati pomoćni prijevozni put za koridor Vc. S obzirom na duljinu pruge od Vinkovaca do Osijeka, nasuprot planiranoj elektrifikaciji Strizivojna-Vrpolje – Osijek, ovo je ekonomski isplativija varijanta. Pruga također prolazi pokraj energetskog postrojenja Ernestinovo, spoja strujnih sustava istoka i zapada.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]