Prijeđi na sadržaj

Švedska vatra

Izvor: Wikipedija
Švedska vatra
Izrada i korištenje dvije vrste (piljene i izbušene) švedskih baklji u Kõrvemai, Estonija (rujan 2022.)

Švedska vatra ili Švedska peć izvor je topline i svjetlosti iz vertikalno gorećeg drveta koje gori polako iznutra prema van. Postala je poznata u Europi tijekom tridesetogodišnjeg rata.

U usporedbi s logorskom vatrama ima prednost kompaktnosti kojom se omogućuje više izvora topline. Međutim napor za pripremu drva je veći.

Potrebno je deblo promjera otprilike 25-60 centimetara duljine od oko 50 do 150 centimetara. Jedan kraj debla trebao bi biti ravno odrezan kako bi moglo samostalno ravno stajati.

Ovisno o veličini i duljini drva gori između dva i pet sati.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Prema predaji tijekom tridesetogodišnjeg rata Šveđani su rabili užarene trupce. Prednost je da postrojbe nisu morale nositi sa sobom drvo za ogrjev i mogli su se opskrbiti svugdje s obzirom da čak i svježe odsječeno drvo može gorjeti na taj način.

Najbolje vrste drva su smolasto mekana drva: smreka, jela i bor.

Drvo ne bi trebalo biti previše suho, jer u suprotnom brzo izgara.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Švedska vatra