Švapski okrug

grb

Švapski okrug početkom 16. stoljeća

Švapski okrug (njemački: Schwäbischer Reichskreis) bio je carski okrug Svetog Rimskog Carstva. Osnovan je 1500 na području bivšeg matičnog Švapskog vojvodstva. To nije uključivalo habsburška područja Švapske Austrije, članice Stare švicarske Konfederacije ni zemlje regije Elzasa koje je pripadala Gornjerajnskom okrugu kruga. Švapska liga iz 1488., prethodnica ove organizacija raspuštena je tijekom protestantske reformacije kasnije u 16. stoljeću.

Direktori švapskog okruga bili su biskup od Konstanza (zamijenio ga je markgrof od Badena nakon Reichsdeputationshauptschlussa 1803 ) i vojvode od Württemberga. Sastanci okružnog Sabora obično su bili održavani u carskom gradu Ulmu. Iako je bio razlomljen u mnoštvo uglavnom vrlo malih država, okrug je imalo učinkovite vlade, koje je, s obzirom na širenja Francuske na istoku, od 1694. na čak držalo vlastitu vojsku sa sjedištem u tvrđavi Kehl.

Godine 1792. Švapski okrug sastojao se od 88 područja, od kojih su samo Vojvodstvo Württemberg, markgrofovija Baden i kneževina-biskupija u Augsburgu imali iole bitno značenje. Reichsdeputationshauptschluss smanjio je njihov broj na 41, a Rheinbundakte 1806 na sedam (uključujući i područja koja su pala u Bavarsku).

Članovi

Okrug su činili sljedeći entiteti:

Naziv	vrsta entiteta	komentar
Aalen	slobodan carski grad	carska neposrednost (Reichsfreiheit) proglašena od strane Karla IV. godine 1360
Augsburg	biskupska kneževina	osnovana u 11. stoljeću, od 15. stoljeća sjedište joj je bilo Dillingenu.
Augsburg	slobodni carski grad	(Reichsfreiheit) proglašena od strane kralja Rudolfa I. godine 1276.
Aulendorf	kneževstvo	u vlasništvu kneževa Königsegga od 1350.
Baar	zemaljska grofovija	Teritorij oko Rottweila držala je dinastija Fürstenberg od 1238.
Baden	Markgrofovija	Osnovana 1112, podijeljena na Baden-Durlach i Baden-Baden od 1535 do 1771.
Baden-Baden	Markgrofovija	potpodjela Badena od 1535, sjedište u Rastattu od 1705, pala pod Baden-Durlach in 1771.
Baden-Durlach	Markgrofovija	potpodjela Badena od 1535, sjedište u Karlsruheu od 1715.
Baden-Hachberg-Sausenberg	Markgrofovija	Markgräflerland territorij, naslijeđen od Badena godine 1503.
Baindt	kneževina-opatija	postigao Reichsfreiheit godine 1376.
Biberach an der Riß	slobodni carski grad	Reichsfreiheit od strane Rudolfa I. in 1281.
Bonndorf	Kneževstvo
Bopfingen	slobodni carski grad	od 1241.
Buchau	kneževina-opatija	osnovana 819 od strane Ludovika Pobožnog
Buchau	slobodni carski grad	od 13. stoljeća
Buchhorn	slobodni carski grad	Reichsfreiheit od strane Rudolfa of Habsburg in 1275.
Konstanz	kneževina-biskupija	osnovana oko 585, Reichsfreiheit potvdio Fridrik I. Barbarossa godine 1155, sjedište u Meersburgu od 1526.
Dinkelsbühl	slobodni carski grad	od 1351.
Eberstein	Grofovija	linija izumrla 1660, naslijedio je Württemberg.
Eglingen	kneževstvo	u posjedu Thurn und Taxis od 1726.
Eglofs	kneževstvo	u posjedu grofova od Abensberga od 1661.
Elchingen	kneževina-opatija	osnovana oko 1120, dobila Reichsfreiheit godine 1485.
Ellwangen	kneževina-Provostrija	osnovana 1460 kao nasljednica carske opatije Ellwangen.
Eßlingen	slobodni carski grad	od 1229.
Fugger	Freiherren	stekla je nekadašnje Kirchbergi Weißenhorn godine 1507, oplemenjena od strane Maksimilijana I.godine 1511, nasljedstvo carskih grofova od 1530.
Fürstenberg	Grofovija	razni teritoriji, osnovana od nasljedstva Bertholda V vojvode od Zähringena godine 1218, Fürstenberg-Baar od 1441.
Fürstenberg-Blumberg	Grofovija	potpodjela iz 1559, opet podijeljena godine 1614.
Fürstenberg-Messkirch	Grofovija	potpodjela Fürstenberg-Blumberga iz 1614, izdignuta na kneževinu godine 1716., naslijedio ju je Fürstenberg-Fürstenberg godine 1744.
Fürstenberg-Stühlingen	Grofovija	potpodjela Fürstenberg-Blumberga iz 1614, opet razdijeljena između Fürstenberg-Fürstenberga i Fürstenberg-Weitra godine 1704.
Fürstenberg-Heiligenberg	Grofovija	potpodjela iz 1559, izdignuta na kneževinu godine 1664, naslijedio ju je Fürstenberg-Fürstenberg godine 1716.
Gengenbach	kneževina-opatija	osnovao ju je oko 730 Sveti Pirmin, dana na upravi biskupskoj kneževini Bamberg od strane Henrika II. godine 1007.
Gengenbach	slobodni carski grad	od 1360.
Giengen an der Brenz	carski grad	od 1391.
Gundelfingen	Kneževstvo	kupio ga markgrof Christoph od Badena Baden godine 1507.
Gutenzell	kneževina-opatija	osnovana 1237, Reichsfreiheit od strane Cara Žigmunda godine 1437.
Hausen	Kneževstvo	Teritorij oko dvorca Hausen blizu Beurona, stekao ga Fugger godina 1682, pripojen Castellu godine 1735.
Heggbach	kneževina-opatija	osnovana 1231, dobila Reichsfreiheit oko 1428.
Heilbronn	slobodni carski grad	dobio Reichsfreiheit od cara Karla IV. godine 1371.
Heiligenberg	Grofovija	u posjedu grofova Fürstenberg od 1535.
Hohenems	Grofovija	dobili Reichsfreiheit od Ferdinanda I. godine 1560, stekla ju dinastija Habsburg godine 1765.
Hohengeroldseck	Grofovija	od 948AD do 1636 grofovski palatinat, zatim u posjedu dinastije Leyen od 1807, carski grofovi od 1711, kneževina Leyen godine 1806.
Hohenhöwen	Kneževstvo	osnovano 1415, sa Stühlingenom u posjedu Pappenheima godine 1582, zatim Fürstenberg-Stühlingena godine 1639.
Hohenzollern	Grofovija	grofovija Zollern osnovana u 11. stoljeću, razdijeljena 1576.
Hohenzollern-Hechingen	Grofovija	Potpodjela Hohenzollerna iz 1576., uzdignuta na kneževinu 1623.
Hohenzollern-Haigerloch	Rudolf Habsburški	bivše kneževstvo Haigerloch, potpodjela Hohenzollerna iz 1576, koju je naslijedila Hohenzollen-Sigmaringen godine 1767.
Hohenzollern-Sigmaringen	Grofovija	Potpodjela Hohenzollerna iz 1576., uzdignuta na kneževinu 1623.
Irsee	kneževina-opatija	osnovana 1186, stekla Reichsfreiheit godine 1694.
Isny	slobodni carski grad	od 1365.
Justingen	Kneževstvo	Territorij oko dvorca Justingen blizu Schelklingena, stekao ju Württemberg godine 1751.
Kaisheim	kneževina-opatija	osnovana 1133, carska opatija od 1346.
Kaufbeuren	slobodni carski grad	Reichsfreiheit od strane Rudolfa Habsburškog godine 1286.
Kempten	kneževina-opatija	osnovana 752, stekla Reichsfreiheit iz ruke cara Henrika IV. godine 1062.
Kempten	slobodni carski grad	Reichsfreiheit od strane Rudolfa Habsburškog godine 1289.
Kinzigtal	Kneževstvo	Teritorij okoWolfacha, u posjedu Fürstenberga od 1291.
Klettgau	zemaljska grofovija	u posjedu grofova Sulz od 1410, stekla ju dinastija Schwarzenberg godine 1698.
Königsegg	Kneževstvo	Teritorij oko Guggenhausena, stekao carsku grofoviju Rothenfels godine 1565, Freiherren od 1621, razdijeljen godine 1622.
Königsegg-Aulendorf	Kneževstvo	potpodjela Königsegga iz 1622, carska grofovija od 1629.
Königsegg-Rothenfels	Kneževstvo	potpodjela Königsegga iz 1622., carska grofovija od 1629.
Leutkirch	slobodni carski grad	Reichsfreiheit od strane kralja Adolfa, kralja Njemačke godine 1293.
Lihtenštajn	kneževina	bivša grofovija Vaduz i lordstvo Schellenberg, stekli ih grofovi Sulzi Klettgau godine 1510, prodano Hohenemsu godine 1613, napokon kneževskoj obitelji Lihtenštajn godine 1699 (Schellenberg) te 1712 (Vaduz).
Lindau	kneževina-opatija	osnovana oko 822, stekla Reichsfreiheit godine 1466.
Lindau	slobodni carski grad	Reichsfreiheit dobili od Rudolfa Habsburškog godine 1275.
Marchtal	kneževina-opatija	osnovana oko 776, stekla Reichsfreiheit godine 1500.
Memmingen	slobodni carski grad	Reichsfreiheit (Reichsfreiheit) proglašena od strane kralja Rudolfa I. 1286.
Waldburg-Waldsee	nadstjuardstvo	potpodjela Waldburg-Wolfegga iz 1667, naslijedio Waldburg-Wolfegg godine 1798, izdignuta na kneževinu 1803.
Waldburg-Zeil	nadstjuardstvo	potpodjela Waldburg-Wolfegg-Zeila d 1589, carska grofovija od 1628, opet razdijeljena 1674, nasliojedio ju Waldburg-Trauchburg godine 1772, izdignuta na kneževinu 1803.
Waldburg-Wurzach	nadstjuardstvo	potpodjela Waldburg-Zeila iz 1674, izdignuta na kneževinu godine 1803.
Wangen	slobodni carski grad	Reichsfreiheit proglasio Rudolf I. godine 1286.
Weil	slobodni carski grad	od oko 1275.
Weingarten	kneževina-opatija	osnovana od strane Welf I bavarskog vojvode, dobila Reichsfreiheit godine 1274.
Weißenau	kneževina-opatija	osnovana 1145, dobila Reichsfreiheit oko 1257.
Wettenhausen	kneževina-provostrija	osnovana 1130.
Wiesensteig	Kneževstvo	u posjedu dinastije Helfenstein, podijeljeno između Fürstenberg i Bavarskog vojvodstva u 1627.
Wimpfen	slobodni carski grad	od oko 1300.
Württemberg	vojvodstvo	grof od Wirtemberga osnovao ga je u 12. stoljeću, Maksimilijan I. ga je 1495. uzdignuo na vojvodstvo
Zell am Harmersbach	slobodni carski grad	od 14. stoljeća.
Zwiefalten	kneževina-opatija	osnovana 1089, dobila status carske sloboštine ( Reichsfreiheit) od Württemberga godine 1750.