Prijeđi na sadržaj

Šumska češljugovina

Izvor: Wikipedija
Šumska češljugovina
Šumska češljugovina
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Tracheophyta
Razred:Magnoliopsida
Red:Dipsacales
Porodica:Dipsacaceae
Rod:Dipsacus
Vrsta:D. fullonum
Dvojno ime
Dipsacus fullonum
L.
Baze podataka

Šumska češljugovina (lat. Dipsacus fullonum), biljka je iz porodice češljugovki (Dipsacaceae). Raste u Europi i Aziji. Raste uz vodotokove, te na proplancima i uz puteve.

Češljugovina je dvogodišnja biljka. Naraste do 2,5m visine. Stabljika je prekrivena bodljama. Prizemni listovi skupljeni su u rozetu, dugi do 30 cm., te su prekriveni dlakama. Cvijet je ljubičaste boje. Plod nalikuje na veliki čičak.

Sastav

[uredi | uredi kôd]

Smatra se da je kemijski sastav biljke nedovoljno istražen. U biljci su pronađeni iridoidi, flavonoidi, glikozidi i kofeinska kiselina (u travi i korijenu biljke).[1]

Uporaba

[uredi | uredi kôd]

Danas se rijetko koristi kao ljekovita biljka,no treba naglasiti da je primjenu biljke spominjao već Dioskurid.

Ljekovita svojstva korištena su u ruskoj tradicionalnoj medicini. Kao analeptičko i protupalno sredstvo, u slučaju tuberkuloze i drugih plućnih bolesti preporučuje se uvarak biljke i infuz od korijena. Kao anestetik, diuretik i protuupalno sredstvo tradicionalni iscjelitelji je koriste za bolesti urogenitalnog sustava, te kod reume i gihta. Izvana, infuzija i uvarak koristi se kod različitih kožnih bolesti, ekcema, dermatoze i psorijaze. Alkoholni ekstrakt iz korijena ili nadzemnih dijelova smatra se dobrim lijekom za pukotine na koži i sluznici, kao anestetik se koristi za reumu i giht. Kupke se predlažu kod artritisa. Blagotvorna svojstva biljke također se koriste u homeopatiji. Giht, reumatizam, kožne bolesti i plućna tuberkuloza su popis bolesti kod kojih homeopati propisuju biljne lijekove.[1]

Navodno može pomoći i kod kroničnih oblika lajmske bolesti(borelioze).

Nekada su plodovi korišteni za češljanje vune. Koristi se i kao suho cvijeće.

Medonosna je biljka.

Dodatna literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Forenbacher,S. Velebit i njegov biljni svijet,Zagreb 2001.
  • Лавренова Г.В., Лавренов В.К. «Энциклопедия лекарственных растений», издательство "Донетчина", Донецк 1997 .

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

http://www.svijetokonas.net/zanimljivosti-iz-prirode/prirodno-je-zdravo/veliki-cicak-ili-cesljugovina-kao-lijek/Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. kolovoza 2017. (Wayback Machine)