Šomođska županija (Kraljevina Ugarska)
Šomođska županija | |||
| |||
Sjedište županije | Kapošvar | ||
Broj stanovnika | 365.961 (1910.) | ||
Površina | 6.675 km2 | ||
Šomođska županija (stariji hrvatski naziv: Šimeška županija,[1] nje. Komitat Somogy, mađ. Somogy vármegye, lat. Comitatus Somogiensis) je bila jedna od županija u Austro-Ugarskoj.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Ova županija graničila je s mađarskim županijama Zalskom na zapadu, Vesprimskom na sjeveru, Tolnanskom na sjeveroistoku i Baranjskom na jugoistoku te hrvatsko-slavonskom županijama Varaždinskom na jugozapadu, Bjelovarsko-križevačkom na jugu i Virovitičkom županijom na jugoistoku.
Prirodne granice su bile rijeka Drava na jugu te Blatno jezero i kanal Šijov na sjeveru.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Jedna je od županija koje su bile utemeljene među prvima u Kraljevini Ugarskoj. Utemeljena je u 11. stoljeću. Prestala je postojati 4. lipnja 1920., Trianonskim sporazumom.
Županiji je pripadao i grad Siófok sve do 1850-ih, a poslije je pripao Vesprimskoj županiji. Nakon drugog svjetskog rata je opet pripao Šomođskoj županiji. Sigetski kotar je također nakon 1945. pripao drugoj županiji, Baranjskoj županiji.
Upravna organizacija[uredi | uredi kôd]
Početkom 20. st. se Šomođska županija dijelila na ove upravne podjedinice:
Kotari (járás) | |
---|---|
Kotar | Sjedište (székhely) |
Barčanski | Barča |
Čurgujski | Čurguj |
Igalski | Igal |
Kapušarski | Kapošvar |
Lengyeltótski | Lengyeltóti |
Marcalinski | Marcalin |
Nagyatádski | Nagyatád |
Sigetski | Siget |
Tapski | Tab |
Urbani kotar (rendezett tanácsú város) | |
Kapuš |
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Prema popisu stanovništva u Kraljevini Ugarskoj 1910. sprovedenom po spornoj metodologiji, nacionalni sastav je bio[2]:
Nacionalnost | ||
---|---|---|
Kotar | Popis 1900. | Popis 1910. |
Mađari | 310.320. | 333.597 |
Nijemci | 20.193 | 18.718 |
Hrvati | 11.641 | 9.934 |
Toti | 291 | 364 |
Rumunji | 381 | 63 |
Rusini | 8 | 4 |
Srbi | 28 | 44 |
ostali * | 2.724 | 3.237 |
- Bošnjački Hrvati, šokački Hrvati, Vendi itd.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Povijesni prilozi, Vol.29 No.29 Prosinac 2005. Hrvoje Petrić: Neki aspekti odnosa ljudi i okoliša na granici habsburškog i osmanskog imperijalnog sustava u ranome novom vijeku: na primjeru koprivničkog područja u 16. i 17. stoljeću
- ↑ A magyar szent korona országainak 1910. évi népszámlálása; Budapest 1912, str. 22. – sporna je metodologija kojom su popisane nacionalnosti