Šar-planina

Šar-planina; srp. Шар-планина; alb. Malet e Sharrit
	Gorje
	Vrhovi Mal Turčin i Titov Vrv (iza)
	Planinski vrh Kobilica
Položaj
Država	Albanija; Kosovo; Sjeverna Makedonija;
Fizikalne osobine
Najviši vrh; • visina:; • koord.:	Titov Vrv; 2748 m; 41°59′31″N 20°47′53″E / 41.99194°N 20.79806°E
	; Šar-planina na zemljovidu Sjeverne Makedonije

Šar-planina (Šara, srp. Шар-планина; alb. Malet e Sharrit) je planina u južnom dijelu Kosova i sjeverozapadnom dijelu Sjeverne Makedonije, te manjim dijelom u Albaniji.

Najveći turistički centar je Brezovica u općini Štrpce. Razvijeni turizam na ovoj planini naglo je prekinut 1998. godine kada je došlo do rata na Kosovu.

Zemljopisne odlike

Ova planina je duga oko 80 kilometara i nekih 10 – 20 kilometara široka. Proteže se od grada Prizrena, odakle prati dvije rijeke, Lumbardu i Lepenac. Na istoku prolazi pokraj grada Kačanika i kroz Kačanički klanac prelazi u Makedonsku dolinu Polog. Granica joj prolazi pored vrela Vardara, Vrutoka, i ulazi u dolinu Mavrovo. Tu je rijeka Radika odvaja od više planine Korab (2764 m) na jugozapadu. Nakon toga, granica planine dolazi na točku gdje se spajaju tri države: Kosovo, Makedonija i Albanija. Odatle granica planine slijedi cestu do malog planinskog grada Restelica, i rijekama Globočica, Plavi Drin i Bijeli Drin, da bi konačno opet došla do grada Prizrena.

Najviši vrhovi su:

Titov Vrv (2747 m) – najviši vrh
Turčin (2702 m)
Borislavec (2662 m)
Rudoka (2610 m)
Ljuboten (2498 m)
Piribeg

Nacionalni park Šar-planina

Podrobniji članak o temi: Nacionalni park Šar-planina

Biogeografski i ekološki, nacionalni park Šar-planina predstavlja jedno od najvažnijih zaštićenih područja u središnjem Balkanu. Tu se može naći više od 1500 vaskularnih biljnih vrsta, od čega je oko 20 % endema i relikata Balkana. Vegetacija i ekosustavi su vrlo raznoliki, od submediteranskih zajednica u podnožju planine, subalpskih šuma endemskog balkanskog bora (Pinus heldfreichii) i molike (P. peuce) do najviših vrhova planina pokrivenih različitim grmolikim i travnatim zajednica na silikatnim, vapnenčkim i serpentinskim podlogama. Također je fauna, pogotovo ornitofauna, najbogatija brojnim rijetkim vrstama na cijelom Balkanskom poluotoku.

Dana 18. ožujka 2002. godine Republika Srbija je nominirala Nacionalni park Šar-planina za upis na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.^[1]