Prijeđi na sadržaj

Čučerje

Dodaj poveznice
Koordinate: 45°53′37″N 16°03′34″E / 45.893599°N 16.0595434°E / 45.893599; 16.0595434
Izvor: Wikipedija
Čučerje
Država Hrvatska
ŽupanijaGrad Zagreb
Površina10.4 km2
Koordinate45°53′37″N 16°03′34″E / 45.893599°N 16.0595434°E / 45.893599; 16.0595434
Stanovništvo (2021.)
Ukupno2546
– gustoća24 st./km2
Pozivni broj+385 (0)1
AutooznakaZG

Zemljovid

Čučerje na zemljovidu Hrvatske
Čučerje
Čučerje

Čučerje na zemljovidu Hrvatske

Čučerje je naselje u Gornjoj Dubravi grada Zagreba. Površine je 1038,67 ha te prema popisu iz 2021. godine ima 2546 stanovnika.[1]

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Slika središta Čučerja na kojoj je vidljiva crkva, „stara škola”, župni dvor i groblje.

Prvi pisani spomen Čučerja nalazi se u ispravi kralja Emerika iz 1201. godine pod imenom Ziseria, gdje se ono navodi u posjedu biskupa grada Zagreba,[2][3] a njemu se u kasnijim ispravama kraljeva Andrije (1217.) i Karla (1328.) pridodaju i naselja Dankovec te Jalševec. Godine 1334. na popis je župa biskupije smještena i župa Blažene Djevice Marije u Čučerju (lat. Beata virgines de Chucherya),[4][2] kao i njena crkva[3] u samom središtu naselja.

Stanovništvo je prvi puta popisano u 17. stoljeću, no ti su popisi zabilježili tek davanja pojedinih obitelji, zbog čega nije poznat točan broj stanovnika u to doba. U 19. stoljeću Čučerje postaje sjedištem istoimene općine, koja je uključivala i naselja Dankovec, Jalševec, Degidovec, Medvedski Breg, Slanovec i Trstenik. Godine 1955. pripada općini Zagrebačka Dubrava, a godine 1961. općini Maksimir, u kojoj ostaje do ukidanja općina u Zagrebu.[2] Godine 1957. uspostavljena je autobusna linija Dubrava – Čučerje,[5] koju danas izvodi ZET pod brojem linije 209. Od 2021. godine u Čučerju prometuje i autobusna linija 239 do Markuševca.[6]

2020-e

[uredi | uredi kôd]

Čučerje je teško pogođeno potresom u Zagrebu 2020. godine, čiji se epicentar nalazio nedaleko mjesta. Potres je ondje aktivirao razna klizišta,[7] te oštetio brojne građevine: stambene,[8][9] crkvu,[10] Društveni dom[11] i škole.[12][2] Dom je u potresu bio potpuno razrušen, a njegova je obnova i potpuna rekonstrukcija započela 2023. godine.[11][13] Gradonačelnik Tomislav Tomašević kritizirao je tijek obnove u više navrata, izjavivši 2023. godine da je »sramota« što niti jedna kuća u naselju nije obnovljena od potresa.[14][15]

Godine 2021. otvoren je dječji vrtić u Čučerju, područnica vrtića »Kolibri« iz Oporovca, koji se nalazi nedaleko središnjeg trga.[16][17]

Škola

[uredi | uredi kôd]

Časna knjiga i uspomenica učione čučerske navodi da su obrazovanje na području Čučerja prvotno provodili orguljaši 1737. godine, kada su muška djeca bila podučavana čitanju i pisanju.[5] Prva škola u naselju otvorena je tek 1835. godine u crkvenoj kući župnika;[4] djecu je orguljaš Gjuro Celinić podučavao čitanju, pisanju, računanju i vjeronauku, no škola je u kratkom roku prestala s radom.[5]

Prva svjetovna škola otvorena je 1. travnja 1859. godine, a školska knjižnica utemeljena je 1863. godine. Prvi joj je privremeni učitelj bio Pavao Janković, a ravnatelj tadašnji župan Jakob Pavić. Prema nalogu cara Franje Josipa od 1. listopada 1875. godine, škola je djelovala kao četverogodišnja. Kroz povijest su izgrađene i druga (na inicijativu Izidora Kršnjavog 1895. godine) te treća škola (1938. godine). Do 1955. godine škola je djelovala sa svih 8 razreda. Školi se 1959. godine, na stotu obljetnicu otvorenja, pripojila područna škola Dankovec.[5]

Dana 1. listopada 1972. godine otvorena je nova školska zgrada koju su financirali mještani i kotar. Godine 1977. uvedena je i petodnevna nastava. Stara je škola potom prenamijenjena u Društveni dom 1982. godine.[5]

Godine 2016. u školu je uveden e-Dnevnik, a od ranih 2000-ih do 2020-ih obavljali su se razni radovi obnove glavne i područne škole. Obje su zgrade pretrpjele štetu u zagrebačkom i petrinjskom potresu, koja je iste godine sanirana.[5]

Crkva Pohoda Blažene Djevice Marije

[uredi | uredi kôd]
Slika crkve i župnog dvora u Čučerju, kasno 19. stoljeće

Prvi izvori nalažu da se prvotna crkva u Čučerju izgradila prije 1334. godine.[3] Narodna predaja glasi da je na njenom mjestu nekoć postojao ribnjak na kojemu se ukazala Djevica Marija, nakon čega je ribnjak istekao u obližnji potok i za sobom ostavio samo zdenac. Pored zdenca se zatim, prema predaji, izgradila crkva.[2]

Suvremena je crkva u Čučerju započela s izgradnjom 1728. godine, a dovršena je 1735. godine. Godinu dana kasnije ugrađen je veliki oltar koji je župi poklonio Juraj Branjug. Crkva je tijekom povijesti teško oštećena uslijed nekoliko potresa: 1822., 1880., 1905. i 1906. godine. Potonja dva, koja su se dogodila 17. prosinca 1905. i 2. siječnja 1906. godine onemogućila su uporabu crkve na tri godine. Prilikom obnove, koja je trajala do 1908. godine, zamijenjen je oltar i srušena kupola, ali su nabavljene orgulje. Godine 1957. slikar Ivan Tomljanović naslikao je na crkvi freske sv. Tarzicija i sv. Marije Goretti, a godine 1961. crkva je dobila zid, portir i stube pred ulazom. Ispod crkve je 1971. godine izgrađena i vjeronaučna dvorana sv. Nikole Tavelića.[4]

Župni dvor pored crkve izgorio je 1737. godine, pri čemu su uništeni inventar i arhivi župe. Novi dvor, koji je i danas u uporabi, izgrađen je 1820. godine.[4]

Dana 19. lipnja 1991. godine na trg je u središtu Čučerja, u nazočnosti gradonačelnika Zagreba Borisa Buzančića, postavljen kip Majke Božje Čučerske.[5]

Godine 2020. Zagreb je zahvatio potres s epicentrom blizu Čučerja, pri čemu je teško oštećena zgrada crkve. Misa se u međuvremenu služila u područnim kapelama, a privremeni objekt koji bi crkvu zamijenio postavljen je nedaleko crkve godinu dana poslije.[10] Obnova je započela 2022. godine.[18]

Kultura

[uredi | uredi kôd]
  • Planinarski dom »Lipa – Rog«[19]
  • Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo »Bosiljak«[20]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ 2. Mjesni odbor Čučerje. Aktivnosti Grada Zagreba. Pristupljeno 19. listopada 2024.
  2. ↑ a b c d e O Čučerju. HKPD Bosiljak Zagreb (engleski). Pristupljeno 19. listopada 2024.
  3. ↑ a b c Kristian Strukić. 16. studenoga 2013. Čučerje se prvi put spominje u ispravi kralja Emerika 1201. Večernji list. Pristupljeno 19. listopada 2024.
  4. ↑ a b c d O ŽUPI. Župa Pohoda Blažene Djevice Marije Čučerje. Pristupljeno 19. listopada 2024.
  5. ↑ a b c d e f g Povijest škole. Osnovna škola Čučerje Zagreb. Pristupljeno 19. listopada 2024.
  6. ↑ Od danas prometuje nova autobusna linija ZET-a. Večernji list. 8. veljače 2021. Pristupljeno 19. listopada 2024.
  7. ↑ Dijana Kožul. 17. veljače 2014. 'Klizište je ovdje već tri godine, a iz Grada nitko ništa ne poduzima!'. Večernji list. Pristupljeno 19. listopada 2024.
  8. ↑ Bačića dočekao nezadovoljni građanin: Došao, obećao, prevario. Večernji list. 13. veljače 2023. Pristupljeno 19. listopada 2024.
  9. ↑ 'Živimo u epicentru potresa, svaki dan nas trese, bojimo se'. 24sata. 22. svibnja 2020. Pristupljeno 19. listopada 2024.
  10. ↑ a b Vrbanic, Filip. 24. veljače 2021. ZAGREBAČKA NADBISKUPIJA Župna crkva Pohoda Blažene Djevice Marije u zagrebačkom Čučerju. IKA. Pristupljeno 19. listopada 2024.
  11. ↑ a b Katja Knežević. 4. srpnja 2023. Tomašević: 'Razgovor oko stadiona je pri kraju. U pripremi je veliki međunarodni natječaj'. Večernji list. Pristupljeno 19. listopada 2024.
  12. ↑ Zamjenik Korlaet obišao početak radovna na obnovi OŠ Čučerje stradaloj u potresu. Sjever.hr - vijesti iz Sjeverozapadne i Središnje Hrvatske. Pristupljeno 19. listopada 2024.
  13. ↑ Redakcija - 01Portal. 19. siječnja 2023. Položen kamen temeljac za izgradnju novog Društvenog doma Čučerje. 01Portal. Pristupljeno 19. listopada 2024.
  14. ↑ Hina. 19. siječnja 2023. Tomašević u Čučerju: Sporost države u obnovi kuća u Zagrebu je sramotna, već sam to rekao. Večernji list. Pristupljeno 19. listopada 2024.
  15. ↑ Tomašević obišao Čučerje i Dankovec pa se naljutio: ‘OVO JE NEDOPUSTIVO, TO JE MINIMUM KVALITETE ŽIVOTA’. Zagreb.info. 2. svibnja 2021. Pristupljeno 19. listopada 2024.
  16. ↑ Otvoren dječji vrtić u Čučerju. Grad Zagreb. Pristupljeno 19. listopada 2024.
  17. ↑ Hana Ivković Šimičić. 6. travnja 2021. Novi vrtić u Čučerju je tu, ali već pola godine stoji prazan. Večernji list. Pristupljeno 19. listopada 2024.
  18. ↑ Puklek, Josip. ZAPOČETA PRVA FAZA OBNOVE ČUČERSKE LJEPOTICE. Župa Pohoda Blažene Djevice Marije Čučerje. Pristupljeno 19. listopada 2024.
  19. ↑ Lipa. planinarenje.hr. Pristupljeno 19. listopada 2024.
  20. ↑ HKPD Bosiljak Zagreb - O nama. HKPD Bosiljak Zagreb (engleski). Pristupljeno 19. listopada 2024.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Čučerje&oldid=7044603"