Černihiv

Černihiv (Černigov)
	Чернігів
	; Panorama grada
	; Zastava ; Grb
Država	Ukrajina
Oblast	Černihivska oblast
	1754.
	1765. 1782.
	Vlast
• Gradonačelnik	Vladislav Atrošenko
	Površina
• Ukupna	79 km2
Visina	136 m
Koordinate	51°30′N 31°18′E / 51.500°N 31.300°E
	Stanovništvo (2001.)
• Entitet	299.500; (3,740 stan./km2 (2001.))
Vremenska zona	EET (UTC+2)
• Ljeto (DST)	EEST (UTC+3)
Poštanski broj	33000-33499
Pozivni broj	+380-362
Gradovi prijatelji
Stranica	www.chernigiv-rada.gov.ua
	Černihiv (Černigov)

Černihiv^[1]^[2] ili Černigov^[3] (ukrajinski: Чернігів, ruski: Чернигов) grad je u sjevernoj Ukrajini. Središte je Černihivske oblasti. Černihiv spada među najstarije autohtone ukrajinske gradove, inače treće po važnosti trgovačko i političko središte srednjovjekovne države Kijevske Rusi. U 17. stoljeću grad Černihiv u sklopu Ukrajinskog Hetmanata postaje jedno od većih kulturno-prosvjetnih središta Europe.

Černihiv danas predstavlja zanimljivu turističku lokaciju u kojoj se pronalaze kazališta, muzeji i srednjovjekovni spomenici kulture. Posebno su zanimljive srednjovjekovne slavenske crkve i manastiri. Grad se nešto jače počeo industrijski razvijati nakon Drugog svjetskog rata, u njemu se pronalaze industrijski kompleksi za obradu kemijskih sredstava, drva, zatim izradu građevinskog materijala, hrane, i obradu električne energije.

Povijest

Na prostorima grada Černihiva pronalaze se arheološki tragovi raznih euroazijskih kultura prisutnih prije dolaska starih Slavena. Bilježe se tragovi naroda Hazara i Kagana. Kulturno i političko središte postaje tek za vrijeme ukrajinskog plemena Siverjana koji u 10. stoljeću među prvima prihvaćaju nadležnost Kijeva i ulaze u sastav Kijevske Rusi.

U očuvanim povijesnim zapisima, Černihiv se prvi put spominje u Rus'-bizantskom ugovoru iz 907. godine (kao Черниговъ), ali prema arheološkim iskopinama grad je postojao i u 9. stoljeću. Na prostoru Černihiva nalazi se i Crna Mongila, jedno od najvećih i najstarijih kraljevskih pogrebnih svetišta u istočnoj Europi, inače pronađeno i otkopano još u 19. stoljeću. Arheološke iskopine upućuju da je Černihiv predstavljao jednoj od najvažnijih srednjovjekovnih središta u istočnoj Europi.

Grad Černihiv od 11. do 13. stoljeća je predstavljao središte Černihivske Kneževine i središte prostora poznatog kao Siverjanščina koje se prostiralo od grada Černihiva pa sve do grada Moskve u današnjoj Rusiji. U 11. stoljeću osnovana je i Černihivska biskupija koja je obuhvatila velike prostore današnje zapadne Rusije. Nakon napada Mongola sredinom 13. stoljeća, Černihiv gubi na svojoj političkoj važnosti i uskoro dolazi pod vlast Velike kneževine Litve.

U 17. stoljeću nakon ustanka Zaporoških kozaka, grad se kao i cijela regija kulturno i politički revitalizira. Otvaraju se mnoge prosvjetne institucije i u njemu borave mnogi ukrajinski plemići koji usko surađuju s dvorom Moskve u sklopu Ruskog Carstva. Posebno se tada ističe černihivski nadbiskup Lazar Baranovič, arhimadrit Ioanikij Galjatovskij, arhiđakon Antonij Radivilovskij i drugi.

Ukrajinski intelektualci novonastale Černihivske gubernije u sljedćem razdoblju nesebično pridonose razvoju Ruskog Carstva, i Černihiv u 18. stoljeću postaje jedno od najjačih kulturnih i prosvjetnih središta.

Zemljopis

Černihiv se nalazi u sjeveroj Ukrajini na rijeci Desnoj u blizini granice s Bjelorusijom i Rusijom, udaljen je od Kijeva 132 km zračne linije, 209 km željeznicom i 140 km cestom.

Stanovništvo

Po službenom popisu stanovništva iz 2001. godine, grad je imao 305.000 stanovnika,^[4] prema procjeni stanovništva iz 2005. godine grad je imao oko 300.500 stanovnika.