Čepelj
Čepelj (mađ. Csepel, nje. Tschepele) je četvrt grada Budimpešte u Mađarskoj.
Ime je dobilo prema prvom vlasniku ovog mjesta, Csepelu.
Upravno se poklapa sa XXI. okrugom.
Službeno je postao dijelom Budimpešte 1. siječnja 1950. godine.
Nalazi se na 47°25' sjeverne zemljopisne širine i 19°05' istočne zemljopisne dužine, na dunavskom otoku Čepelju, južno od "uže" Budimpešte. Pokriva desetinu otoka.
Zahvaljujući toj činjenici, Čepelj je jedini dio Budimpešte koji nije niti u Budimu niti u Pešti.
U Čepelju živi oko 85 tisuća stanovnika.
Podzemnom je željeznicom povezan sa središnjom Budimpeštom, a mostovi ga spajaju s južnim dijelovima Pešte, Ferencvárosa i Pesterzsébeta, dok trajekt poveziva Čepelj sa Soroksárom.
Naselje Čepelj bilježi hrvatske naseljenike još od predturskih vremena,[1] a bilježi ih i sredinom 16. stoljeća.
Čepelj je od 1692. do 1745. godine podružnica budimskih hrvatskih župa.
Potkraj 18. stoljeća ga izvori spominju kao "njemačko-racko selo"[1] Narodna posebnost čepeljskih Hrvata se očuvala sve do kraja 20. stoljeća.[2] Zadnji govornici hrvatskoga jezika u Čepelju i Senandriji umrli su 1988. godine.[3]
Kao zanimljivost, mađarski revolucionari iz 1956. godine imali su na ovom otoku, u ovom gradu, svoje zadnje uporište.
U Čepelju djeluje klub Csepel SC.
- ↑ a b Podravina.net[neaktivna poveznica] Đuro Franković: Vinogradari, sveci zaštitnici vinograda u mađarskih Hrvata i njihove međuetničke veze
(PDF)
- ↑ Hrvatski glasnik, br. 44/2006. Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. siječnja 2012. (Wayback Machine) Leksikon podunavskih Hrvata (PDF)
- ↑ Hrvatski glasnik, br. 28/2008. Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. ožujka 2012. (Wayback Machine) Pečuško predstavljanje Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca
