Čečenski jezik
| Čečenski jezik | |
| нохчийн мотт / noxčiin mott | |
| Države |  Rusija
|
| Regije | Kavkaz |
| Etnicitet | Čečeni |
| Govornici | 1,2 milijuna |
| Razredba | sjeveroistočno kavkaski
|
| Pismo | ćirilica, latinica |
| Službeni status | |
| Služben | Čečenija i Dagestan |
| Jezični kôd | |
| ISO 639-1 | ce |
| ISO 639-2 | che |
| ISO 639-3 | che |
| Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima) | |
Čečenski jezik (ISO 639-3: che), jezik kojim na Kavkazu, u Čečeniji govori oko 1,2 milijuna ljudi. Zajedno s još nekim jezicima, spada u sjeveroistočne kavkaske jezike, u žu nahsku skupinu.
Povijesno se koristilo arapsko pismo, ćirilica i latinica. Zbog velikog broja glasova koje ima čečenski, sva su ta pisma relativno neodgovarajuća.
U posljednje vrijeme se pokušava standardizirati čečenska latinica, i postoji nekoliko različitih verzija zapisivanja.
Čečenski je poznat po izrazito velikom broju suglasnika (preko 30, što je karakteristika mnogih jezika na Kavkazu), ali i po velikom broju samoglasnika i dvoglasa (27). Broj varira prema narječju i načinu analize.
Plozivi (kao u gruzijskom, npr.) imaju tri tipa: bezvučni, glotalizirani (označeni s apostrofom ʼ) i zvučni; shema suglasnika:
| bilabijalni | alveolarni | palatalni | velarni | uvularni | faringalni | glotalni | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| ploziv | p pʼ b | t tʼ d | k kʼ g | q qʼ | w | ʼ | |
| frikativ | (f) v | s z | š ž | x gh | hw | h | |
| slivenik | c cʼ | č čʼ | |||||
| nazal | m | n | |||||
| lateral | l, r, rh |
Čečenski posjeduje sustav sljedećih padeža: nominativ, ergativ, genitiv, dativ, alativ (koristi se za neke indirektne objekte), instrumental, lativ, i komparativ (u izrazima "X je bolji od Y", umjesto "od-Y" koristi se ovaj padež).
Imenice imaju 6 rodova (u nekim opisima 4). Od toga su dva za ljudska bića (muški, ženski), a ostali su za životinje i neživa bića. Različiti rodovi koriste različite markere po sljedećem sustavu:
| rod | muški | ženski | J-rod | B-rod | D-rod | BD-rod |
|---|---|---|---|---|---|---|
| jednina | v - | j - | j - | b - | d - | b - |
| množina | b - | b - | j - | b - | d - | d- |
| primjer | veša "brat" |
jiša "sestra" |
phwaagal "zec" |
laatta "zemlja" |
maalx "sunce" |
jyett "krava" |
Imenice muškog i ženskog roda počinju s v-, odnosno j- u jednini i množini; neke imenice mogu biti i muškog i ženskog roda, ovisno o tome koga predstavljaju (npr. nazivi zanimanja, općenito "osoba" i sl.). Nekoliko imenica za ljude pripada ostalim rodovima.
Postoji 10 deklinacijskih klasa, koje se razlikuju po različitim umecima u padežima različitim od nominativa, i po promjeni osnove (prijeglasu). Primjer promjene imenice (ča "medvjed"):
| nom. | erg. | gen. | dat. | ala. | ins. | lat. | kom. | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| jednina | ča | čanuo | čan | čana | čanie | čaca | čax | čal |
| množina | čerčii | čerčaša | čerčiin | čerčašna | čerčaška | čerčašca | čerčiax | čerčial |
Tvorba množine je obično nepravilna.
Čečenski razlikuje inkluzivne ("mi, uključujući i tebe") i ekskluzivne ("mi, bez tebe") zamjenice u prvom licu množine. Markeri roda u jednini ovise o spolu osobe na koju se odnosi zamjenica.
| lice, broj | nom. | erg. | gen. | dat. | ala. | ins. | lat. | kom. | marker roda |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 1. jd. | so | as(a) | san | suuna | soega | soeca | sox | sol | v / j |
| 2. jd. | hwo | ahw(a) | hwan | hwuuna | hwoega | hwoeca | hwox | hwol | v / j |
| 3. jd. | i,iza | cuo | cynan | cuuna | cynga | cynca | cunax | cul | v / j |
| 1. eks. mn. | txo | ooxa | txan | txuuna | txoega | txoeca | txox | txol | d |
| 1. ink. mn. | vai | vai | vain | vaina | vaiga | vaica | vaix | vail | d |
| 2. mn. | šu | aš(a) | šun | šuna | šyga | šyca | šux | šul | d |
| 3. mn. | yš | caara | ceeran | caarna | caerga | caerca | caarax | caaral | b |
Pridjevi se slažu s imenicama po padežu, ali imaju samo dva različita oblika (npr. dikan "dobar"):
- dikan - nominativ jednine i množine
- dikaču - svi ostali padeži u jednini i množini
Pridjevi nemaju promjenu po rodu. Ako se pridjev koristi kao imenica, tada ima punu promjenu po padežima i broju.
Glagoli se ne mijenjaju po glagolskim licima, ali oko 30% glagola se mijenja po rodu, uz pomoć prefiksiranih markera roda (npr. uoža- "pasti"):
- Beer xi ču d-uožna.
- dijete voda-NOM u MARKER-pasti.PERFEKT
- "Dijete je palo u vodu."
Glagol u čečenskom ima 4 osnovna oblika (ako zanemarimo promjenu po rodu):
- prezent
- infinitiv
- posvjedočeni prošli oblik
- perfekt
Uz pomoć tih oblika i različitih oblika pomoćnog glagola "biti" se tvore sljedeća vremena (primjeri za glagol -aax- "živjeti"; v- je oznaka roda):
- neprogresivni prezent (v-eexa)
- nedavna prošlost (v-eexin)
- posvjedočena prošlost (v-eexira)
- perfekt (v-axna)
- davna prošlost (v-axniera)
- imperfekt (v-eexara)
- futur (v-eexar)
- progresivni prezent (v-eexaš vu)
- progresivna prošlost (v-eexaš vara)
- neposredna budućnost (v-eexar vu)
Čečenski je ergativan jezik, tj. subjekt neprijelaznog glagola je u nominativu:
- (primjer)
Ako je glagol prijelazan:
- Muusaa vieza suuna.
- Musa.NOM PREFIKS-voljeti.PREZENT ja.DAT
- "Ja volim Musu."
Osnovni red riječi je subjekt-objekt-glagol (SOV).
Čečenski ima tek oko 3000 izvornih riječi; ostatak su posuđenice iz brojnih jezika: arapskog, perzijskog, turskog i, od ruskog osvajanja Kavkaza, naročito ruskog. Čečenski dijeli osnovni rječnik (u smislu usporednica) sa srodnim jezicima:
- 84% s inguškim
- 30% s avarskim
- 20% s lezginskim
Usporednice su nađene (ipak, o ovom ne postoji slaganje svih stručnjaka) s hurijskim i urartskim jezikom, izumrlim jezicima koji su se govorili prije par tisuća godina.
Nekoliko riječi, prikazane s različitim usporednicama:
- cha´ "1"
- ši´ "2"
- qo´ "3"
- di´ "4"
- pxi´ "5"
- yalx "6"
- worh "7"
- barh "8"
- iss "9"
- itt "10"
- maalx "sunce"
Uglavnom postoji literatura na ruskom. Na hrvatskom nije ništa objavljeno. Korisna je gramatika Johanne Nichols i džepni rječnik, koji se scannirani (GIF) mogu naći tražeći na internetu.
- wikipedija na čečenskom jeziku
- wiki-knjige na čečenskom jeziku
- čečensko-ruski rječnik Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. srpnja 2018. (Wayback Machine)
- čečensko-ruski rječnik Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. prosinca 2013. (Wayback Machine)
- Englesko-čečenski rječnik
- Indigenous Language of the Caucasus (Chechen) gramatički opis čečenskog (engleski)
- The Chechen language | Noxchiin mott mnogo podataka (engleski)
- Ethnologue (14th), kôd CJC Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. listopada 2014. (Wayback Machine)
- Ethnologue (15th) Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. listopada 2014. (Wayback Machine)
- Ethnologue (16th) Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. listopada 2014. (Wayback Machine)
- Trenutačno izdanje Ethnolguea: kôd che
- Korpus čečenskog jezika
