Vrhovine

Vrhovine
	; grb
Država	Hrvatska
Županija	Ličko-senjska
Načelnik	Milorad Delić
Naselja	7 općinskih naselja
Površina	225,3 km2
Površina središta	29,8 km2
Koordinate	44°51′00″N 15°25′05″E / 44.85°N 15.418°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	653
– gustoća	3 st./km2
Urbano	218
– gustoća	7 st./km2
Poštanski broj	53220 Otočac
Stranica	vrhovine.hr
	Vrhovine Vrhovine na zemljovidu Hrvatske

Vrhovine su općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Ličko-senjskoj županiji.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Vrhovine su malo ličko mjesto, nalaze se na cesti koja vodi od Otočca prema Korenici. Vrhovine su stanica na željezničkoj pruzi Ogulin - Knin.

Do 1991. godine, Vrhovine su bile u sastavu općine Otočac.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Općina Vrhovine je tipična planinska sredina s vrlo malo stanovnika.

Nacionalni sastav[uredi | uredi kôd]

Nacionalni sastav stanovništva prema posljednjem popisu provedenom 2001. godine:

Hrvati: 39 %
Srbi : 55 %
Ostali i neizjašnjeni : 6 %

Vrhovine (naseljeno mjesto)[uredi | uredi kôd]

2001. – 451
1991. – 873 (Srbi - 742, Hrvati - 65, Jugoslaveni - 24, ostali - 42)
1981. – 951 (Srbi - 722, Jugoslaveni - 128, Hrvati - 76, ostali - 25)
1971. – 1.005 (Srbi - 847, Hrvati - 143, Jugoslaveni - 6, ostali - 9)

Izvor[uredi | uredi kôd]

CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Općina Vrhovine: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	5104	5096	4564	4965	5437	5412	5737	5745	4108	4034	3821	3193	2783	2453	905	1381	653
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastala iz stare općine Otočac. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Vrhovine: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	1542	2553	2172	1102	1187	1346	1530	1558	1152	1111	1144	1005	951	873	451	465	218
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Do 1900. iskazivano pod imenom Donje Vrhovine. Sadrži podatke za naselje Gornje Vrhovine u 1869. i 1880. Od 1857. do 1880. dio podataka sadržan je u naselju Zalužnica. Sadrži podatke za bivše naselje Dugi Dol Vrhovinski koje je od 1857. do 1961. iskazivano kao samostalno naselje. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava[uredi | uredi kôd]

Općina obuhvaća naselja:

Povijest[uredi | uredi kôd]

Prvi poznati stanovnici bili su Japodi, iza kojih je ostala nekropola u špilji Bezdanjači.^[3]Oko 626. godine Vrhovine kao i cjelu Liku naseljavaju Hrvatska plemena. Već oko 700. godine formirano naselje Vrhovine nalazi se u sastavu Starohrvatske županije Gacke. Poslije bitke na Krbavskom polju Turci počinju prodirati u te krajeve Like i pred njima poslije 1500. godine doseljavaju vlaške izbjeglice koji se pod utjecajem Pravoslavne crkve tek nakon 1800. godine počinju izjašnjavati kao Srbi.

Željeznička pruga od Plaškog do Vrhovina otvorena je 12. lipnja 1918., a od Vrhovina do Gospića 23. ožujka 1920. godine.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Razvoj seoskog i planinskog turizma osnovne su razvoja tog planinskog prostora. Drvna industrija i prerada drva obilježila je prošlo stoljeće. Nakon zamiranja aktivnosti DIV Vrhovina, prerada drva ponovo oživljava nakon 2000. Stanovništvo se cijelo 20. stoljeće većinom bavilo stočarstvom i poljoprivredom.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

U Vrhovinama je živio i bio učitelj u mjesnoj osnovnoj školi hrvatski pjesnik Silvije Strahimir Kranjčević, pa mjesna osnovna škola nosi njegovo ime.
Momčilo Popović, narodni heroj, rođen u Zalužnici

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Općina Vrhovine gotovo da nema industriju pa je područje općine biser netaknute prirodne baštine. Osim šuma, visoravni i proplanaka ovdje se nalaze i nedovoljno istraženi ili uređeni speološki lokaliteti.

Zanimljivo je pogledati djelomično uređenu "Pećinu" koja se nalazi u Zalužnici iza mjesne crkve Svetog Petra i Pavla. Ulaz u pećinu je popločan prirodnim kamenim pločama i u suhom dijelu godine (od lipnja do studenog) je, jer je ulaz gotovo vodoravan, lako moguće ući do dubine od stotinjak metara, a onda se dođe do podzemnog jezera. Ovo podzemno jezero je u davnim vremenima seljanima služilo kao stalni izvor pitke vode (i danas je pitka). Od kasne jeseni, do početka ljeta (ako ima dovoljno oborina) nivo ovog jezera se podigne, počne prelijevati preko ulaza u pećinu i formira se oko 5 km dugački potok koji teče do susjednog sela Sinac, gdje se razlijeva u "bare" blizu toka rijeke Gacke.

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Osnovna škola "Zrinskih i Frankopana" Otočac, područna škola Vrhovine
Narodna knjižnica S.S. Kranjčević, Vrhovine

Kultura[uredi | uredi kôd]

Šport[uredi | uredi kôd]

Do 1991. godine u Vrhovinama je postojao nogometni klub Lokomotiva.

Izvori[uredi | uredi kôd]

↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
↑ Lika Club

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Nedovršeni članak Vrhovine koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[1] Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703

[2] Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886

[3] Lika Club

[1]

[2]

[3]