Prnjavor
Ovo je glavno značenje pojma Prnjavor. Za druga značenja pogledajte Prnjavor (razdvojba).| Prnjavor | |
|---|---|
| |
| Entitet | Republika Srpska |
| Sjedište | Prnjavor |
| Načelnik | Darko Tomaš SNSD |
| Površina | 631 km² |
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
▼35 956 (2013.) oko 71/km² |
| Pošta | |
Prnjavor je grad i općina u Bosni i Hercegovini, nedaleko od Banje Luke. Administrativno pripada Republici Srpskoj.
Na prostorima nekadašnje Jugoslavije nalazilo se čak 12 mjesta s nazivom Prnjavor.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Općina Prnjavor nalazi se u slivu rijeke Ukrine. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 185 metara. Površina općine je oko 631 km², a sam grad Prnjavor se prostire na površini od oko 5,5 km². U blizini grada Prnjavora se nalazi banja Kulaši, poznata po svom ljekovitom, prirodnom vrelu mineralne vode. Prema posljednjem službenom popisu, općina Prnjavor je imala 47.055 stanovnika, a prema procjenama trenutno ih ima oko 45 000.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: PrnjavorPo posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Prnjavor imala je 47.055 stanovnika, raspoređenih u 63 naselja.
| Stanovništvo općine Prnjavor | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Srbi | 33.508 (71,21%) | 34.699 (70,87%) | 35.177 (75,27%) | |||
| Muslimani | 7.143 (15,18%) | 6.618 (13,51%) | 6.143 (13,14%) | |||
| Hrvati | 1.721 (3,65%) | 2.060 (4,20%) | 2.148 (4,59%) | |||
| Jugoslaveni | 1.757 (3,73%) | 2.291 (4,67%) | 96 (0,20%) | |||
| ostali i nepoznato | 2.926 (6,21%) | 3.288 (6,71%) | 3.170 (6,78%) | |||
| ukupno | 47.055 | 48.956 | 46.734 | |||
Prnjavor (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi | uredi kôd]
| Prnjavor | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Srbi | 3.891 (48,01%) | 2.577 (41,65%) | 1.545 (38,10%) | |||
| Muslimani | 2.345 (28,93%) | 1.915 (30,95%) | 1.737 (42,83%) | |||
| Hrvati | 219 (2,70%) | 261 (4,21%) | 275 (6,78%) | |||
| Jugoslaveni | 926 (11,42%) | 907 (14,65%) | 48 (1,18%) | |||
| ostali i nepoznato | 723 (8,92%) | 527 (8,51%) | 450 (11,09%) | |||
| ukupno | 8.104 | 6.187 | 4.055 | |||
Naseljena mjesta[uredi | uredi kôd]
Babanovci, Brezik, Crkvena, Čivčije, Čorle, Doline, Donja Ilova, Donja Mravica, Donji Galjipovci, Donji Palačkovci, Donji Smrtići, Donji Štrpci, Donji Vijačani, Drenova, Gajevi, Galjipovci, Gornja Ilova, Gornja Mravica, Gornji Galjipovci, Gornji Palačkovci, Gornji Smrtići, Gornji Štrpci, Gornji Vijačani (dio), Grabik Ilova, Gusak, Hrvaćani, Husrpovci, Jadovica, Jasik, Kokori, Konjuhovci, Korać, Kremna, Kulaši, Lišnja, Lužani, Maćino Brdo, Mračaj, Mravica, Mujinci, Naseobina Babanovci, Naseobina Hrvaćani, Naseobina Lišnja, Novo Selo, Okolica, Orašje, Otpočivaljka, Paramije, Pečeneg Ilova, Popovići, Potočani, Prisoje, Prnjavor, Prosjek, Puraći, Ralutinac, Ratkovac, Skakavci, Šarinci, Šereg Ilova, Šibovska, Štivor, Velika Ilova i Vršani.
Uprava[uredi | uredi kôd]
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Prije rata su u Prnjavoru bile sljedeće tvrtke: Tvornica obuće "Sloga" Prnjavor, Tvornica koža "Kožara", Tvornica lanaca "Metalka", Tvornica namještaja "Kvalitet" ,Tvornica dizalica i metalnih konstrukcija "Jelšingrad", Tvornica cijevi "Unis", tvornica školskog namještaja "Standard", Modna konfekcija "Pionir"i dr. Danas je većina ovih tvrtki zatvorena i u gradu i okolici vlada velika nezaposlenost.
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]
- Spomenik palim borcima iz drugog svjetskog rata u parku u Prnjavoru
- Prnjavor je prije rata u BiH bio općina s najvećim brojem naroda i narodnosti (cca 22)
- Prnjavor je grad u parku, a ne park u gradu
- Svake godine, u vrijeme SFRJ, se održavao motociklistički šampionat u moto - trkama na dan oslobođenja Prnjavora 10. srpnja
- Nedaleko od Prnjavora u predgrađu postoji velika ergela konja Lipicanera
- U općini Prnjavor postoji Mjesna zajednica Štivor koja je bila naseljena s većinskim talijanskim stanovništvom
- Također u predgrađu Prnjavora postojala je fazanerija. To područje ima 3-4 čista izvora vode jedno je poznato kao "Dobra voda",te "Vodica" gdje se tradicionalno proslavljao Prvi svibnja - praznik rada
Obrazovanje[uredi | uredi kôd]
Kultura[uredi | uredi kôd]
Sport[uredi | uredi kôd]
Grad Prnjavor ima dva nogometna, 3 odbojkaška, jedan rukometni i dva košarkaška kluba.
Izvor[uredi | uredi kôd]
- Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
- internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
| |||||