Krupa na Uni
| Krupa na Uni | |
|---|---|
 | |
| Država |  Bosna i Hercegovina
|
| Entitet |  Republika Srpska
|
| Vlast | |
| - Načelnik | Mladen Kljajić |
| Površina | |
| - Općina | 124 km² |
| Stanovništvo (2013.) | |
| - Općina | 1.597 |
| Službena stranica opstinakrupanauni.com | |
| Zemljovid | |
 Položaj općine Krupa na Uni u Bosni i Hercegovini | |
Krupa na Uni je općina u Bosni i Hercegovini, u entitetu Republici Srpskoj.
Općina Krupa na Uni je formiranao od dijela prijeratne općine Bosanska Krupa koji je nakon Daytonskog sporazuma pripao Republici Srpskoj. Radi se o siromašnoj i maloj općini, nastanjenoj pretežno srpskim stanovništvom.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Općina se proteže od rijeke Une (koju ne dodiruje) do padina Grmeča u mjestu Hašani. Reljef je planinski. Najveća rijeka je Vojskova koja izvire u Federaciji BiH, a ulijeva se u rijeku Unu u mjestu Rudice, općina Bosanski Novi. Vojskova je u općini Krupa na Uni stvorila nanje naplavne doline od kojih je najveća Balinje bare.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Ovaj prostor u srednjem vijeku naseljavaju Hrvati i nalazi se u sastavu Hrvatskog Kraljevstva, a kasnije je i dio Zagrebačke županije i biskupije.
Povijest samostalne općine datira od Daytonskog sporazuma. Tada je povučena entitetska granica između Republike Srpske i Federacije BiH koja je prolazila i sjevernim dijelom općine Bosanska Krupa. Dio općine Bosanska Krupa koji je pripao RS dobiva status općine pod nazivom Krupa na Uni.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Popis 2013.[uredi | uredi kôd]
| Stanovništvo općine Krupa na Uni | ||||||
| godina popisa | 2013.[1] | |||||
| Srbi | 1.592 (99,69%) | |||||
| Bošnjaci | 3 (0,19%) | |||||
| Hrvati | 2 (0,13%) | |||||
| ostali i nepoznato | 0 | |||||
| ukupno | 1.597 | |||||
Krupa na Uni je rijetko naseljena općina. Podijeljena je u mjesne zajednice Hašani, Mali Dubovik, Srednji Dubovik, Donji Dubovik, Donji Petrovići, Osredak i Bušević. Stanovnici ove općine su pretežno kršćani, pravoslavne orijentacije. Velik dio ljudi s ovog područja je iselio u potrazi za poslom. Najveći dio iseljenika se nalazi u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, Austriji i Njemačkoj.
Naseljena mjesta[uredi | uredi kôd]
Općinu Krupa na Uni sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:[1]
Donji Dubovik, Donji Petrovići, Gornji Bušević, Hašani, Mali Dubovik, Osredak, Otoka, Potkalinje, Srednji Bušević, Srednji Dubovik, Srednji Petrovići (ranije Arapuša) i Veliki Dubovik.
Navedena naseljena mjesta su do potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma bila u sastavu općine Bosanska Krupa koja je ušla u sastav Federacije BiH.
Uprava[uredi | uredi kôd]
Izvršnu vlast obavlja načelnik. Zakonodavnu vlast ima Skupština općine koja ima 13 vijećnika.
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Stanovništvo se bavi poljoprivredom, a tek manji dio uslužnim djelatnostima (trgovina i ugostiteljstvo). Nema industrijskih pogona. U mjestu Osredak postoji pogon za obradu konfekcije. Stanovništvo se bavi ekstenzivno stočarstvom i ratarstvom.
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
Veliki krajiški pisac Branko Ćopić je rođen u Hašanima. Njemu u čast podignut je spomenik u Hašanima i Osnovna škola u Donjem Duboviku nosi njegovo ime.
Obrazovanje[uredi | uredi kôd]
U općini Krupa na Uni nema srednje škole. U Donjem Duboviku je matična osnovna škola za cijelu općinu OŠ Branka Ćopića. Zbog slabe povezanosti općine djeca iz područnih škola Osredak i Bušević ne nastavljaju obrazovanje u matičnoj školi, već u više razrede osnovne škole odlaze u Novi Grad.
Religija[uredi | uredi kôd]
Pravoslavna crkva je organizirana unutar Bihaćko-petrovačke eparhije, parohija Krupske, Rujško-dubovičke i Buševićko-blatnjanske.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 4. veljače 2020.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
| |||||