Lokva Rogoznica

Lokva Rogoznica
	Središte naselja kod župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije
Država	Hrvatska
Županija	Splitsko-dalmatinska
Općina/grad	Omiš
Najbliži veći grad	Split
Površina	5,1 km2
Visina	0-370 mnm
Koordinate	43°24′54″N 16°46′09″E / 43.414884°N 16.769303°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	334
– gustoća	65 st./km2
Poštanski broj	21310 Omiš
Pozivni broj	+385 (0)21
Autooznaka	ST
	Lokva Rogoznica Lokva Rogoznica na zemljovidu Hrvatske

Lokva Rogoznica je prigradsko naselje grada Omiša, od kojeg je udaljena 7 km. Nalazi se na istoku Omiške rivijere, podno Omiške Dinare, 30 km od Splita i 25 km od Makarske.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, Lokva Rogoznica je imala 392 stanovnika, koji se bave turizmom i vinogradarstvom.

Naselje Lokva Rogoznica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	569	757	704	763	945	911	1368	1376	472	448	432	378	318	283	392	397	334
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Do 1931. iskazivano pod imenom Rogoznica, a od 1948. do 1991. pod imenom Lokva. U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselje Pisak, kao i dio podataka od 1880. do 1910. i u 1948., a u 1869., 1921. i 1931. za naselje Čelina. U 1948. smanjeno je izdvajanjem novog naselja Marušići i naselja Mimice. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Povijest[uredi | uredi kôd]

Prvi pisani dokazi o postojanju naselja sežu iz 1235., kada je donesen statut općine Rogoznice. U njemu se navodi da se sedam plemićkih porodica sa svojim slugama doselilo ovdje oko 1230. godine, na zemlju koju su darovnicom dobili od hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. Žitelji Lokve su se u starim vremenima bavili stočarstvom, ribarstvom, a posebno vinogradarstvom (poznato rogozničko vino).^[3]

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Naselje leži na obroncima omiške Dinare, od Jadranske magistrale do 370 metara nadmorske visine (ispod same planine). Centar mjesta s crkvom nalazi se na 260 metara nadmorske visine. Plaže su šljunčane, a veliki je dio obronaka na kojima se naselje smjestilo ogoljen, zbog brojnih požara u posljednjih 10-ak godina. Prolaskom Jadranske magistrale 1966. godine Lokvari su se počeli spuštati prema moru, gradeći kuće na dotad nenaseljenim dijelovima Lokve Rogoznice: Ruskamenu (u kojem je izgrađen i hotel), Obrižu, Vojskovu, Planom ratu i Ivašnjaku, a dobar dio stanovništva se u potrazi za egzistencijom uputio u obližnji Omiš, veće gradove ili inozemstvo. U starom selu Lokvi ostao je živjeti tek manji dio stanovništva.