Kršan

Kršan
	; grb
Država	Hrvatska
Županija	Istarska
Načelnik	Valdi Runko
Naselja	23 općinska naselja
Površina	123,4 km2
Površina središta	2,7 km2
Koordinate	45°10′12″N 14°08′17″E / 45.17°N 14.138°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	2829
– gustoća	23 st./km2
Urbano	227
– gustoća	84 st./km2
Poštanski broj	52333 Podpićan
Stranica	krsan.hr
	Kršan Kršan na zemljovidu Hrvatske

Kršan (autohtono Karšon, tal. Chersano) je općina, selo i općinsko središte u istočnom dijelu Istre, 9 km sjeverno od Labina; 236 st. (2011.) u zapadnoj Hrvatskoj. Nalazi se u Istarskoj županiji.

Općinska naselja[uredi | uredi kôd]

Općina se sastoji od 24 naselja (stanje (2006.), to su: Blaškovići, Boljevići, Čambarelići, Jesenovik, Kostrčani, Kožljak, Kršan, Lanišće, Lazarići, Letaj, Nova Vas, Plomin, Plomin Luka, Polje Čepić, Potpićan, Purgarija Čepić, Stepčići, Šušnjevica, Veljaki, Vozilići, Zagorje, Zankovci i Zatka Čepić.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Kršan imala je 3.264 stanovnika, raspoređenih u 24 naselja:

Blaškovići – 148
Boljevići – 95
Čambarelići – 138
Eržišće – 58
Jesenovik – 59
Kostrčani – 42
Kožljak – 193
Kršan – 227
Lanišće – 90
Lazarići – 97
Letaj – 52
Nova Vas – 74
Plomin – 124
Plomin Luka – 204
Polje Čepić – 168
Potpićan – 614
Purgarija Čepić – 238
Stepčići – 42
Šušnjevica – 75
Veljaki – 112
Vozilići – 248
Zagorje – 119
Zankovci – 10
Zatka Čepić – 37

Općina Kršan: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	5244	4922	5448	5678	6056	6336	5944	5972	5257	4948	4788	3913	3372	3495	3264	2951	2829
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastala iz stare općine Labin. U 1857., 1869., 1921. i 1931. dio podataka sadržan je u općini Pićan. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Kršan: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	1155	964	240	229	248	303	1292	1357	239	223	229	187	145	221	227	238	227
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselja Blaškovići, Boljevići, Čambarelići, Lazarići i Veljaki. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Povijest[uredi | uredi kôd]

Selo leži uz rub Čepićkoga polja, na raskrižju cesta Pazin–Potpićan–Vozilići i Labin–Rijeka (preko tunela Učka). Stari dio grada, srednjovjekovni kaštel (spominje se 1274) sa župnom crkvom sv. Antuna Opata (XVII. st.), leži na brdu (114 m), a noviji uz cestu; kapela sv. Jakova (XVI. st.; groblje) s latinskim grafitima i glagoljskim natpisima iz 1593 (poč. XIX. st. dozidan je prezbiterij). – Kršanski se kaštel prvi put spominje 1274. kao Castrum Carsach. Od iste je godine bio pod vlašću Pazinske knežije. U XV. st., kada se nalazi u posjedu plemićke obitelji Kerstlein de Pisno, naziva se u izvorima Kršan i Karscheyner. Tijekom stoljeća mijenjao je gospodare, a među posljednjim vlasnicima spominje se plemić Tonetti iz Plomina. Kršan je bio središte glagoljaške kulturne i liturgijske tradicije. U mjestu je polovicom XIX. st. pronađen jedan od prijepisa Istarskoga razvoda, glagoljičkoga pravnog spomenika koji svjedoči o pismenosti i životu na tom prostoru. O trajnosti glagoljaške tradicije svjedoče i glagoljični natpisi iz unutrašnjosti crkvice sv. Antuna Opata, pronađeni prilikom njezine obnove 1991.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Termoelektrana Plomin

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Na brežuljku iznad gradića nalazi se Kršanski kaštel.

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Kultura[uredi | uredi kôd]

Kršan ima jedno od najboljih KUD-va u hrvatskoj.KUD Ivan Fonović Zlatela Tradicija u gradnji istarskih narodnih instrumenata, kantu, svirci i plesu na Kršanšćini postojala je od davnina, ali se nije održala. Još davne 1967. godine, odlaskom nekih obitelji koje su gajile svirku i kanat po starinski u Ameriku, ta tradicija je na Kršanštini nestala.

Takvo je stanje u Kršanu dočekalo osnivanje KUD-a Zlatela 19. siječnja 1997. godine. U anketi provedenoj krajem 1996. godine u osnovnim školama u Čepiću, Potpićnu i Vozilićima, zabilježena je iznenađujuće velika zainteresiranost učenika za narodnu umjetnost. To je bio dovoljan signal da Poglavarstvo i Općinsko vijeće predlože osnivanje kulturno – umjetničkoga društva. Tako je trinaest osnivača, na čelu s petoricom članova inicijativnoga odbora, 19. siječnja 1997. godine povodom pedesete godišnjice smrti Ivana Fonovića Zlatele, poznatog izrađivača istarskih autohtonih narodnih glazbala, osnovalo kulturno umjetničko društvo njegova imena.