Mali medvjed
| Mali Medvjed (lat.: Ursa Minor) | |
|---|---|
| |
| Kratica | UMi |
| Genitiv | Ursae Minoris |
| Simbolizira: | mali medvjed |
| Rektascenzija | 15 h |
| Deklinacija | 70° |
| Površina | 256 sq. deg. (rang: 56.) |
| Broj zvijezda sjajnijih od m = 3 |
2 |
| Najsjajnija zvijezda | Sjevernjača (Priv. mag. 2.02) |
| Meteorski pljuskovi | |
| Susjedna zviježđa |
|
| Vidljivo u rasponu zemljopisnih širina: +90° i −10° U najboljem položaju za promatranje u 21h je u mjesecu lipnju. | |
| vidi i Kategorija:Mali medvjed | |
Mali medvjed (lat. Ursa minor) jedno je od 88 modernih i 48 Ptolomejevih originalnih zviježđa, vidljivo na sjevernoj zemaljskoj polutci.
Poznato je po tome što se u vrhu "repa" Malog medvjeda nalazi zvijezda Sjevernjača, trenutno važeći orijentir za smjer sjevera.
U hrvatskom pučkom zvjezdoznanstvu, lik koji tvori njegovih 7 sjajnih zvijezda se naziva Mala kola.
Najsjajnije su zvijezde Sjevernjača (α UMi), koja je pulsirajuća promjenljiva zvijezda, Kohab (β UMi) i Ferkad (γ UMi). Zviježđe se lako prepoznaje po dijelu koji se naziva Malim kolima i služi za orijentaciju, jer je Sjevernjača od sjevernoga nebeskoga pola danas udaljena samo 0,7°. Zbog precesije Zemljine osi, najbliže polu Sjevernjača će biti 2102. god. U zviježđu se nalazi patuljasta galaktika Mali medvjed (Ursa Minor), satelit Mliječne staze, polužna spiralna galaktika NGC 6217, divovska Seyfertova galaktika NGC 6251 i dr.[1]
Glavna i najsjajnija zvijezda (Alpha Ursae Minoris) u Malom medvjedu je Sjevernjača. Sjevernjača je od Sunca udaljena oko 430 svjetlosnih godina, izgleda kao nepomična na sjevernom nebeskom polu i ima prividnu magnitudu 1,9. Promjenjivi sjaj Sjevernjače se mijenja u ciklusima oko 4 naših dana.
Oko nje kruže još četiri zvijezde: dvije najbliže zvijezde su na udaljenosti od 18 AJ (UMi Ab) i 2400 AJ (UMi B). UMi B, poznata još kao Polaris B, lako je vidljiva i malim amaterskim teleskopom. To je trojni zvjezdani sustav udaljen od Zemlje približno 430 svjetlosnih godina. Sjevernjača Aa žuti je div tipa cefeida mase oko 6 puta veće od Sunčeve, oko 46 puta većega promjera, 2200 puta većega sjaja i površinske temperature oko 7.200 K (6.927°C). Sjevernjača B može se uočiti i s pomoću manjega teleskopa, a Sjevernjača Ab prvi je puta snimljena 2006. s pomoću Hubbleova svemirskog teleskopa.
Nakon najsvjetlije poznate Sjevernjače, druga sjajna zvijezda na suprotnoj južnijoj strani u Malom medvjedu još je Kochab (β Ursae Minoris). Službeni međunarodni naziv ove zvijezde je arapskog porijekla u značenju zvijezda.
Zbog prividnog pomicanja nebeskog pola, prije Sjevernjače tj. u antičko doba oko Krista je Kochab bila najsjevernija polarna zvijezda. Kochab ima prividnu magnitudu 2,08 i od Sunca je udaljena oko 131 svjetlosnih godina. Kochab je inače divovska narančasta zvijezda, po sjaju 130 puta jača od našeg Sunca i opsegom 42 puta veća. Oko Kochaba kruži divovski planet preko 6 puta veći od Jupitera.
Od inih zvijezda u Malom Medvjedu su još značajne npr. dvojne zvijezde Gamma UMi i 5 UMi, te također promjenljive zvijezde Alpha UMi i Epsilon UMi.
Iz zviježđa Malog Medvjeda noćnim nebom povremeno još izlijeću sredinom prosinca i meteorski rojevi naziva Ursidi.
Prema legendi, veliki i mali medvjed nastali su tako da je Zeus silovao nimfu Kalisto koja je rodila sina Arkasa. Zeusova supruga Hera iz ljubomore je Kalistu pretvorila u medvjeda, a Arkas je kasnije u lovu htio ubiti vlastitu majku.
Kako bi to spriječio, Zeus je i Arkasa pretvorio u medvjeda, te Arkasa i Kalisto uzdigao na nebo kao velikog i malog medvjeda.[2]
- ↑ Mali medvjed | Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 14. veljače 2020. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Život i stil. Veliki i mali medvjed - najpoznatija nebeska zviježđa. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. kolovoza 2020. Pristupljeno 14. veljače 2020. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)
| |||||