Wikipedija:Sužupaniljanin ©
Sužupaniljanin© je izraz koji se odnedavno koristi u hrvatskom jeziku a označava jednog od najmanje dvojice stanovnika iste županije. Može to biti bilo koja županija ali mora biti Dubrovačko-neretvanska.
Podrijetlo
[uredi kôd]Sužupaniljanin©, imenica jednine u muškom rodu [N mn sužúpaniljani], nastala je od spoja nekoliko riječi:
- sȕ - [(fr.) sou - m G sȕa, N mn sȕi], izaraza koji je u srednjovjekovnoj Francuskoj označavao, zlatni, potom bakreni i brončani novac, u vrijednosti od 1/20 funte [1];
- žẉpan - [(hrv.) prid. odr. -pnī] - koji ima blagu klimu; sunčan, prisojan, pitom[2], izvedene iz žúpa ž - (hrv.) suncu izložen i od vjetra zaklonjen predio između brda, plodan i dobar za obrađivanje; pitomina, prisoje [5]
- ìl - m [ìlovača - (prasl.) ilъ: blato ((rus.) il, (polj.) ił), (let.) īls: taman ie. ih'l - ((grč.) ilýs: blato)] [3]
- janin - [preko (grč.) Ἰωάννης (Iōannēs), (lat.) Iohannes ← (hebr.) יוֹחָנָן (Jōħānān)], Jahve (Bog) je milostiv [4]
- © - zbog izuzetno rijetkog korištenja ovog izraza, isti je zaštićen nadnacionalnim ugovorima poznatim kao Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora, Washingtonski sporazum o zaštiti vrsta, Bečka konvencija o pravu međunarodnih ugovora, kao i Međunarodna konvencija o sprječavanju onečišćenja s brodova. Slijedom toga, svaka uporaba ovog izraza mora biti prijavljena na ovim stranicama.
Iz čega se izvodi cjelovito značenje riječi: "Zlatni, blago-osunčani i od vjetra (najčešće bure) zaklonjeni milostivi gospar koji se valja u blatu (naravno, ovdje je blato preneseno značenje za izobilje), zaštićen od rada"
Primjeri uporabe
[uredi kôd]- zahvalna ili zahvalnička uporaba
- uporaba je dozvoljena, ali u iznimnim prigodama, uz oznaku ®, umjesto ©
- prva uporaba u naslovu, kao poticaj za uvrštavanje u glavni imenski prostor
- poziv na rad, a kako je gore pojašnjeno da je Sužupaniljanin© pošteđen rada, najčešće ovakovi pozivi dobiju odaziv tek danima, ako ne i mjesecima poslije
- primjer odaziva gornjem pozivu, uz obvezatnu skrivenu poruku "majketimile, što bi samo ja radio, radi malo i ti". Ovaj primjer naveden je kako bi se prikazao enorman utjecaj ove male sredine na osnovne karakteristike čitavog jednog susjednog naroda (crnogorskog, op.a.)
Gospodarstvo
[uredi kôd]Sužupaniljani© su gospoda odmah po rođenju. Nitko ništa ne radi a gospodarstvo se zasniva na onoj: "use, nase i poda se".
Zemljopis
[uredi kôd]Dolina Neretve, kamen, krš, par rijeka, nešto mora, pokoji otok, otočić, hrid, sprud i par kamenih gromada u moru, jedan ogroman poluotok, nekoliko brda i jedna planina. Ostalo u izgradnji.
Među najvećima i ako ne najveća, a onda svakako jedna od najvećih zemljopisno-geografsko-geopolitičkih znamenitosti sužupaniljaninove© županije je njezina fizička rascijepljenost zemljopisnim prodorom susjedne države (ovaj put, Bosne i Hercegovine, op. a.), koji prepolovljava županiju kroz središte njezine kičme. Ova činjenice iziskuje da svi Sužupaniljani©, ako namjeravaju upoznati županiju da bi je više voljeli, bez obzira na činjenicu da ne namjeravaju izlaziti, ne iz države, nego čak niti iz županije, moraju nositi putovnice.
Zanimljivosti
[uredi kôd]- Osnovali su jedno od prvih sirotišta, ljekarni i arboretuma u svijetu.
- Prvi u Europi su ukinuli ropstvo i zabranili prijevoz robova (27. siječnja 1416.).
- Izmislili su prvu karantenu u svijetu (1377., a nije bila Hajdukova), imali su zadnju koloniju gubavaca i leprozorij za njihovu izolaciju, a više od sto godine prije službene medicine otkrili su da je komarac uzročnik malarije, bolesti koja se zbog dogog haranja u Neretvi nazivala, čak i u medicinskim krugovima, "Neretvanska bolest".
- Donijeli su najstariji pomorski zakon o osiguranju na svijetu.
- Neretvanski gusari, a poslije pomorska flota Dubrovačke Republike bili su među najjačim mornaricama Mediterana.
- Prvi su priznali Sjedinjene Američke Države. To je bilo 1783. godine.
- Irski dramatičar George Bernard Shaw izjavio je otprilike ovako: “Oni koji traže raj na zemlji morali bi doći i vidjeti gdje žive Sužapaniljani”.
- U rimsko doba Narona je jedno vrijeme bila jedan od većih gradova ondašnjeg carstva.
Suzaštitinici
[uredi kôd]Poznati sužupaniljani©
[uredi kôd]- Braco - čuvar sužupaniljaninskih© ognjišta
- Jure Grm - sužupaniljaninski© pečalbar n.p.r. (na privremenom radu) u Metropoli
- Vodomar - sužupaniljaninski© počasni konzul Dolje Ispod
- prazno
- prazno
- prazno
- prazno
- Tereza Kesovija - često nešto pjeva na druženjima sužupaniljanina©
- Darijo Srna - nogoloptački primjerak sužupaniljanina©
- Stipe Gabrić Jamio (po onoj poznatoj "ko je jamio, jamio je")
- ima ih još nekoliko
Vanjske poveznice
[uredi kôd]Čekaju objavu u Narodnim novinama.
Šport
[uredi kôd]Sužupaniljanski© šport se bazira na gospodarstvu. Povremeno se organiziraju natjecanja tko može više use, nase i poda se. Ali ne prečesto.
Izvori
[uredi kôd]- Neretva - dobro, nije baš da je izvor u istoj županiji, pa se zato koristi uz dodatak: "Δ" ((grč.) dȅlta), odnosno Δ Neretve;
- Ombla - Dubrovnik, ovaj izvor također se spominje i izrazom Rijeka dubrovačka, a da bi se izbjeglo zlonamjerno poistovjećivanje s umbulom, sužupaniljaninski© naziv za sušenu vratinu;
- Ljuta - Konavle (suprotno od "Mirna")
Za one koji nisu bili taj dan na nastavi iz hrvatskog
[uredi kôd]
Nedovršeni članak Sužupaniljanin © koji govori o bogatstvu hrvatskog jezika treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije (dobro, 'ajde, može malo i izvan pravila, ali ne previše!).
A sad za one koji slabo kopčaju
[uredi kôd]
|
Ova stranica sadrži građu koja se čuva samo zato što se smatra smiješnom. Sadržaj koji slijedi nije namijenjen ozbiljnijoj uporabi (osim ako se ne radi o istraživanju same Wikipedije). |